Zlatne rezerve SAD vrijede 750 milijardi dolara, službeno procijenjene na samo 11 milijardi

Rastuće cijene zlata i nacionalni dug Sjedinjenih Američkih Država od 37 biliona dolara ponovo su otvorili raspravu o revalorizaciji državnih zlatnih rezervi. Nova bilješka Federalnih rezervi (Fed) istražuje kako su druge države došle do sredstava putem takve revalorizacije.

Zlato je u posljednjih godinu dana poraslo više od 40 odsto – sa ispod 2.400 dolara po unci na više od 3.400 dolara. U isto vrijeme, američki nacionalni dug približava se 37 biliona dolara.

To je ponovo podstaklo ideju koja se dugo smatrala rubnom: revalorizaciju državnih zlatnih rezervi radi pribavljanja novca. Zvuči nevjerovatno. Ali nova stručna bilješka Federalnih rezervi sugeriše da ta ideja možda i nije tako nerealna kako se čini.

Pet država iskoristilo rezerve za pribavljanje sredstava

Fed je 1. avgusta objavio dokument pod nazivom „Službene revalorizacije rezervi: međunarodno iskustvo“. U njemu se opisuje kako je pet država iskoristilo dobitke od službenih zlatnih rezervi za pribavljanje sredstava. Dokument ne predlaže da SAD učini isto, ali pojašnjava korake i posljedice u slučaju da se to dogodi.

Primjeri uključuju Njemačku, Italiju, Liban, Kurasao i Sent Martin, te Južnoafričku Republiku. Neke zemlje koristile su dobitke da smanje dug, druge da pokriju gubitke centralnih banaka. Primjeri su ograničeni, ali pokazuju kako su države uspjele da dođu do skrivene vrijednosti bez povećanja poreza ili izdavanja novih obveznica.

Američko Ministarstvo finansija svoje zlato vrednuje po cijeni od 42,22 dolara po unci – što je cijena postavljena 1973. godine. Ukupno posjeduje 261,5 miliona unci, većinom pohranjeno u Fort Noksu u Kentakiju. Po toj službenoj cijeni, zlato vrijedi 11 milijardi dolara. Po tržišnoj cijeni danas, vrijedilo bi više od 750 milijardi dolara. Revalorizacija ne bi zahtijevala prodaju zlata – već samo ažuriranje njegove knjigovodstvene vrijednosti.

Ministarstvo finansija moglo bi ažurirati vrijednost zlatnih rezervi putem nekoliko računovodstvenih zahvata. Moglo bi otpisati sadašnju zlatnu potvrdu od 11 milijardi dolara i odrediti novu službenu cijenu zlata (koja može biti i niža ili viša od tržišne). Potom bi “prenijelo” zlato Federalnim rezervama po toj novoj cijeni, što bi rezultiralo dobiti u iznosima od više milijardi, pa čak i biliona dolara (bez potrebe da vrijednost bude jednaka tržišnoj). Federalne rezerve bi tada vratile zlato Ministarstvu u zamjenu za novu potvrdu. Zlato fizički ne bi mijenjalo mjesto, ali Ministarstvo bi steklo značajna nova sredstva.

Šta bi se dogodilo nakon toga – zavisilo bi od političkih odluka.

Može podstaći inflaciju

Priliv novca od revalorizacije mogao bi se iskoristiti za otplatu duga ili finansiranje novih rashoda. U fusnoti bilješke Federalnih rezervi spominje se i nedavni zakonodavni predlog senatorke iz Vajominga Sintije Lamis (Cynthia Lummis), republikanke i zagovornice kriptovaluta, koji predviđa korišćenje sredstava iz revalorizacije za osnivanje državnog investicionog fonda ili stvaranje strateških bitkoin rezervi. (Obje ideje ranije je pominjao i Donald Tramp).

Iako zvuči primamljivo, ideja nosi moguće posljedice.

Pripisivanje novih sredstava Ministarstvu povećava novčanu masu. To bi moglo podstaći inflaciju. Kritičari ovu ideju opisuju kao prikriveno štampanje novca – ili čak običnu “računovodstvenu manipulaciju”. Drugi podsjećaju na revalorizaciju iz 1934. godine koja je dovela do naglog povećanja novčane mase. Tada su Federalne rezerve bile stavljene u drugi plan, a Ministarstvo finansija preuzelo kontrolu nad monetarnom politikom – sve do dogovora iz 1951. kojim je vraćena nezavisnost centralne banke.

To istorijsko iskustvo moglo bi biti razlog zašto ideja još nije zaživjela. U kontekstu novih kritika Trampove administracije prema Fedu – uključujući prigovore zbog odlaganja smanjenja kamatnih stopa – svaki potez koji bi se mogao tumačiti kao ugrožavanje nezavisnosti Federalnih rezervi mogao bi izazvati politički otpor i negativnu reakciju tržišta.

To možda objašnjava zašto su zvaničnici brzo odbacili ideju.

Ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) osvrnuo se na tu temu ranije ove godine. U martu je u podkastu Ol-In (All-In) izjavio da Ministarstvo ne razmatra revalorizaciju. “Mogu reći da danas nećemo revalorizovati zlato,” izjavio je.

Besentovo odbacivanje revalorizacije iz marta možda i dalje važi. Ali činjenica da su Federalne rezerve objavile bilješku o međunarodnim primjerima znači da bi se tzv. Overtonov prozor – prostor ideja o kojima se ozbiljno raspravlja – mogao ipak lagano otvoriti.

Brandon Kochkodin, Forbes

The Treasury Is Sitting On A $750 Billion Gold Hoard Officially Valued At $11 Billion