Zašto je kupanje u ledenoj vodi najaktuelniji zimski trend u Evropi

Možete da ga nazovete „viking plivanje“, „ledeno zaranjanje“, „polarno zaranjanje“, „ledeno plivanje“ ili „medvjeđe zaranjanje“, između ostalih mnogobrojnih naziva. Možete ga praktikovati u grupama ili sami, goli, u kupaćem ili u nekom drugom kostimu, obično noseći toplu kapu, pošto je, ipak, zimska aktivnost i veoma popularna u ovo doba godine. Čak i kapa Djeda Mraza deluje prikladno.

Mjesto nije važno sve dok je voda hladna, po mogućstvu ispod nule. More, jezero, rijeka, ledena rupa ili smrznuti bazen mogu poslužiti.

Važno je da je ovo aktivnost za hrabre – i testiranje takve hrabrosti postalo je ludilo među starijima od 16 godina širom svijeta, od Kine do Portugala, Turske do Sjedinjenih Američkih Država.

Postoje udruženja i grupe entuzijasta koji putuju širom svijeta u potrazi za najboljim destinacijama za ledeno plivanje i ozbiljni sportisti posvećeni su ostavljanju traga na različitim međunarodnim takmičenjima u hladnoj vodi.

Nije ništa novo u vikinškom plivanju. Praktikovano je vjekovima u skandinavskim i istočnoevropskim zemljama, Rusiji, Kanadi, kao i u Kini i drugim zemljama koje organizuju takmičenja, festivale, kampove i programe oko te aktivnosti. Na mnogim mjestima, to je novogodišnja tradicija koja se proširila širom svijeta.

Više od uzbuđenja i izazova

Renesansa je ono kako „stručnjaci“ nazivaju ovu obnovljenu zaluđenost ledenom vodom koja se, osim svoje hrabre prirode i ‘jednostavnog’ uzbuđenja uranjanja u ledenu vodu na jedan ili dva minuta (mnogi zaljubljenici pomjeraju granice koliko dugo mogu ostati u vodi), reklamira i kao „moćno“ i „transformišuće“ korisno iskustvo za tijelo i dušu.

Aktivnost je dobila veliki podsticaj tokom pandemije, kada su ljudi koji nisu mogli da obavljaju svoje uobičajene aktivnosti sa oduševljenjem pristupili uranjanju u hladnu vodu i doseglo je još veće visine kako je ušlo u prepunjeni prostor svijeta dobrog zdravlja na društvenim medijima jer slavne ličnosti, influenseri i mnoštvo zdravstvenih „stručnjaka“ hvale njegove osvježavajuće efekte.

Ledena uranjanja: Branioci

Ali to nije samo hajp na internetu. Tako NPR objašnjava glavne efekte hladnog zaranjanja:

„Prva reakcija vašeg tijela na zaranjanje u hladnu vodu je ‘reakcija na hladnoću’. Vaša srčana frekvencija skače. Hormoni stresa rastu. Iznenada zijevate i možete hiperventilirati. Vaša nagrada ako ostanete dovoljno dugo da podnesete ove početne bolne trenutke? Počnete da drhtite.

Ali, oni koji su zavoljeli ovo ludilo hladnom vodom – bilo da je to u ledenom jezeru, moru ili ledenoj kadi u dvorištu – često opisuju snažne, čak i transformišuće efekte na svoje mentalno stanje i osjećaj blagostanja“.

Navodno, uranjanje u led izaziva oslobađanje adrenalina, serotonina, kortizola i dopamina koji se prevode, između ostalih koristi, u pojačanje imunološkog sistema, poboljšanje cirkulacije krvi, povećanje libida, sagorijevanje kalorija i smanjenje stresa.

Dodajte toj listi povećanje sposobnosti suočavanja sa stresnim situacijama i smanjenje upala i rizika od depresije.

Među glavnim promoterima polarnih uranjanja su oni koji su ovu aktivnost doveli u sferu ekstremnih sportova. Među njima je „guru“ sa milionima pratilaca na društvenim medijima: „Ledeni čovjek“ (The Iceman), Wim Hof, Holanđanin koji je razvio posebnu sposobnost da izdrži temperature tako niske da je oborio Ginisov rekord plivanja ispod leda i produženog cjelokupnog kontakta tela s ledom.

Takođe drži rekord u bosonogom polumaratonu po ledu i snijegu.

Plivao je 65 metara ispod leda i potopio se u rupu isječenu u ledu 1 sat, 52 minuta i 42 sekunde. Kaže da je sposoban da kontroliše svoju tjelesnu temperaturu koristeći svoj um i razvio je ličnu metodu koja se sastoji od kombinacije čestih izlaganja hladnoći, tehnika disanja i meditacije koja je dobila visoke pohvale – kao i ozbiljne kritike.

Bar troje ljudi se utopilo u ljeto 2023. godine, a njihove porodice navode Vima Hofa kao uzrok.

Ledena uranjanja: Protivnici

„Masovna popularnost ovog trenda – s društvenim medijima preplavljenim polusmrznutim tijelima i ‘zaluđenicima’“’ koji troše hiljade dolara na visokokvalitetne kade za hladno uranjanje – inspirisala je tražnju za rigoroznim naučnim dokazima“, objašnjava NPR.

„Informacije koje trenutno postoje bazirane su na ‘veoma tankom istraživanju’ – i neki popularni stavovi su daleko ispred onoga što stvarno znamo“.

Osim činjenice da vas „medvjeđe“ uranjanje približava prirodi, efekti zavise od vrste izloženosti, trajanja, intenziteta i prirodno od fizičkih i mentalnih karakteristika svake osobe.

Ode na društvenim mrežama o koristima ledenog zaranjanja nasuprot sebe imaju naučnu literaturu o potencijalnim lošim stranama – uključujući rizik od srčanog zastoja, utapanja i hipotermije.

Istorijski gledano, „reference o prednostima hladnog tretmana datiraju još od 3500. godine p. n. e. Rimski ljekar Klaudije Galen navodno je koristio uranjanje u hladnu vodu kako bi pomogao u liječenju groznica. Sportisti su se dugo potapali u ledenim kupkama kako bi ubrzali oporavak. I od 1903. godine, članovi kluba polarnih medvjeda iz Koni ajlenda okupljaju se svake zime kako bi zaronili u ledene vode Atlantika“, izvještava Gardian.

Tekst dalje kaže da su „stvarni naučni dokazi o koristima ledenog zaranjanja nejasni“. Na pitanje „Da li je to korisno za vaše zdravlje ili ne?“ Džejms Merser (James Mercer), profesor emeritus na Institutu za zdravstvene nauke na UiT, Arktičkom univerzitetu u Norveškoj, odgovara: „Ne znamo“.

Cecilia Rodriguez, saradnica Forbesa