Zašto bi Trampovo bombardovanje iranske infrastrukture vjerovatno predstavljalo ratni zločin

Predsjednik SAD Donald Tramp posljednjih dana prijeti napadima na civilnu infrastrukturu u Iranu i u ponedjeljak je netačno tvrdio da se takvi udari ne bi smatrali ratnim zločinima zbog postupaka Irana, što je dodatno pojačalo zabrinutost da bi SAD mogle prekršiti međunarodno pravo u Iranu, iako je malo vjerovatno da će se Tramp ili drugi zvaničnici suočiti s bilo kakvim neposrednim posljedicama.

Tramp je tokom vikenda zaprijetio bombardovanjem elektrana i mostova u Iranu, upozorivši da bi ta zemlja mogla „živjeti u paklu” ako ne otvori Hormuški moreuz, a u srijedu je poručio da želi da Irance vrati „u kameno doba, gdje i pripadaju”.

Upitan u ponedjeljak zašto napadi na infrastrukturu ne bi predstavljali ratni zločin, Tramp je ukazao na to da je iranska vlast ubila hiljade ljudi, uključujući demonstrante, nazvavši ih „životinjama” i tvrdeći da SAD „moraju da ih zaustave”.

Njegove izjave obnovile su zabrinutost pravnih stručnjaka, nakon što je više od 100 eksperata za međunarodno pravo prošle sedmice potpisalo otvoreno pismo izražavajući „duboku zabrinutost” da bi vojne akcije u Iranu i komentari javnih zvaničnika mogli predstavljati „potencijalne ratne zločine”.

Ratni zločini su kršenja međunarodnog prava, posebno kako su definisana Ženevskim konvencijama, koje imaju za cilj da spriječe neograničeno nasilje i neprijateljstva tokom sukoba, uključujući uništavanje imovine kada ono „nije opravdano vojnom nužnošću” i namjerno „napadanje civilnih objekata”. Napadi na civile smatraju se ratnim zločinima čak i kada predstavljaju odgovor na zločine druge države.

Bijela kuća još nije odgovorila na zahtjev za komentar, ali je portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit (Karoline Leavitt) ranije saopštila da će Trampova administracija „uvijek djelovati u okvirima zakona”, iako je Tramp u januaru za Njujork tajms (The New York Times) rekao da mu „nije potrebno međunarodno pravo” i da ga ograničava samo „sopstveni moral”.

Postoji više načina na koje bi Tramp i drugi zvaničnici mogli biti pozvani na odgovornost za eventualne ratne zločine, uključujući procesuiranje u drugim državama i pred budućim američkim administracijama, iako su pravni stručnjaci za AFP naveli da je bilo kakvo gonjenje vjerovatno veoma daleko.

Kada bi napadi na Iran bili smatrani ratnim zločinima?

Vojske smiju izvoditi udare na ciljeve „koji po svojoj prirodi, lokaciji, namjeni ili upotrebi efikasno doprinose vojnoj akciji” i čije uništenje „donosi jasnu vojnu prednost”, kako navodi Ministarstvo odbrane SAD. To znači da napadi nijesu dozvoljeni na civilnu infrastrukturu koja vojsci ne donosi nikakvu taktičku korist.

Pitanje postaje složenije kada je riječ o infrastrukturi koja služi civilima, ali može koristiti i vojsci, poput elektrana koje snabdijevaju strujom stanovništvo, ali i vojne operacije. U takvim slučajevima, vojske su dužne da procijene koliko je vojna korist „srazmjerna” mogućoj šteti po civile i da izbjegnu djelovanje „na način koji je nerazuman ili pretjeran”. Takođe moraju preduzeti mjere opreza kako civili ne bi bili izloženi opasnosti.

Pravni stručnjaci uglavnom smatraju da bi američki napadi na pretežno civilnu infrastrukturu, kakvima je Tramp prijetio, vjerovatno predstavljali kršenje međunarodnog prava prema toj definiciji. Trampovo pominjanje „kamenog doba” sugeriše da vojska cilja objekte „očigledno zato što doprinose održivosti modernog društva u Iranu, što je potpuno nepovezano s pitanjem doprinosa vojnoj akciji”, rekao je za AFP profesor Pravnog fakulteta Stenforda Tom Danenbaum (Tom Dannenbaum).

Da li je odgovor na iranske napade ratni zločin?

To što Tramp koristi postupke Irana kao opravdanje za napade na civilnu infrastrukturu u toj zemlji ne znači da američki napadi ne bi mogli biti okvalifikovani kao ratni zločini, čak i ako je Iran sam počinio ratne zločine.

„Jedna od stvari koja je potpuno jasno utvrđena u međunarodnom pravu jeste da kršenje prava od strane jedne strane ne opravdava kršenje od strane druge”, rekao je za NPR Gabor Rona, direktor Projekta za pravo i oružani sukob na Pravnom fakultetu Cardozo.

Pravni stručnjaci su u analizi za Just Security ukazali da postoje vrlo ograničene okolnosti u kojima bi „odmazdnički” napadi, koji bi inače bili nezakoniti, mogli biti dopušteni kao ograničena i krajnja mjera kako bi se druga strana primorala da prekine sopstvena kršenja međunarodnog prava. Međutim, takvi „odmazdnički” napadi ne smiju se izvoditi radi osvete, a Just Security navodi da bi bilo „teško zaključiti” da su uslovi za takav napad ispunjeni u slučaju Trampovih prijetnji Iranu.

Da li su Trampove prijetnje same po sebi zločin?

Samo Trampovo prijetjenje napadima na infrastrukturu u Iranu moglo bi se smatrati ratnim zločinom, upozorili su pravni stručnjaci, jer međunarodno pravo zabranjuje „prijetnje nasiljem” koje imaju za cilj da „šire teror među” civilima.

„Teško je čitati krajnje skandalozne prijetnje predsjednika Trampa o ogromnom razaranju drugačije nego kao namjeru da se širi teror”, napisale su u Just Security stručnjakinje za vojno pravo Margaret Donovan i Rejčel VanLendingam (Rachel VanLandingham).

Hegsetove izjave pod lupom: ‘nema milosti’

Pored Trampa, i ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) našao se pod povećanom pažnjom zbog zalaganja za upotrebu smrtonosne sile u Iranu, nakon što je u martu rekao da će se SAD boriti „isključivo po našim pravilima” i bez „glupih pravila angažovanja”.

Pravni stručnjaci posebno su kritikovali Hegseta zbog izjave da će vojska „nastaviti da pritiska, nastaviti da napreduje, bez milosti, bez sažaljenja prema neprijateljima”. Naredba da se „ne daje pošteda” znači napadati neprijateljske vojnike čak i kada su ranjeni ili se predaju, a međunarodno pravo izričito zabranjuje da se „proglasi da poštede neće biti”.

U otvorenom pismu objavljenom u Just Security, više od 100 pravnih stručnjaka navelo je da „Hegsetova izjava vjerovatno krši međunarodno humanitarno pravo, kao i američki Zakon o ratnim zločinima”.

Da li će Tramp snositi posljedice ako počini ratni zločin?

Glavna institucija koja procesuira ratne zločine jeste Međunarodni krivični sud (ICC), ali Tramp i drugi američki zvaničnici ne bi se suočili s optužnicama pred tim sudom za eventualne postupke u Iranu, jer ni SAD ni Iran nijesu članice ICC-a, pa stoga ne potpadaju pod njegovu nadležnost.

Ipak, postoji nekoliko načina na koje bi Tramp, Hegset ili bilo ko ko sprovodi nezakonite napade mogao pravno odgovarati za ratne zločine, uključujući specijalne tribunale formirane za procesuiranje zločina u određenom sukobu. U tim slučajevima, optužbe bi vjerovatno pokrenula neka druga država protiv SAD.

Zvaničnici bi mogli biti gonjeni i u samim Sjedinjenim Državama zbog kršenja saveznog zakona koji zabranjuje ratne zločine, ali je Vrhovni sud presudio da Tramp ne može krivično odgovarati za službena djela koja je preduzeo kao predsjednik.

Pravni stručnjaci su za AFP rekli da ne očekuju bilo kakva procesuiranja u skorijem roku, imajući u vidu da Trampovo Ministarstvo pravde ne bi gonilo samo sebe, a da nijedna druga država do sada nije pokazala spremnost da pokrene međunarodni postupak. Ipak, za ratne zločine ne postoji zastara, što ostavlja mogućnost da posljedice uslijede u budućnosti.

Alison Durkee, Forbes

Why Trump’s Bombing Of Iran’s Infrastructure Would Likely Be A War Crime