Zašto banka iz SAD-a gasi račune hrvatskim startapovima?

Hrvatske kompanije suočavaće se s poteškoćama u poslovanju u zemljama van Evropske unije sve dok smo na “sivoj listi” međunarodne organizacije za finansijski kriminal, zbog neusklađenosti okvira za borbu protiv pranja novca

Jedna od vijesti dana u srijedu bila je da je američka digitalna banka Merkjuri (Mercury) stavila Hrvatsku na crnu listu zemalja, zbog čega je više hrvatskih tech kompanija i startapova, koji su preko nje poslovali, dobili obavještenje da u roku od otprilike mjesec moraju zatvoriti račune.

Ova odluka Merkjurija, koja je izazvala prilično nezadovoljstvo na tech sceni, na prvi pogled izgleda neobično, s obzirom na to da je Hrvatska članica Evropske unije i eurozone. Kako je moguće da se zemlja s tim statusom nađe na listi sa Sjevernom Korejom, Bjelorusijom, Nigerijom itd?

Međutim, možda sve to skupa i nije tako neobično, ako uzmemo u obzir da se Hrvatska, kao jedna od rijetkih članica Evropske unije, prošle godine našla i na tzv. sivoj listi zemalja “pod posebnim nadzorom” FATF-e, organizacije za međunarodni finanvijski kriminal.

Poreska ne razumije rizike pranja novca

Nakon što je prošle godine izašla ta vijest, Ministarstvo finansija pokušalo je ublažiti situaciju, tvrdeći da stavljanje Hrvatske na sivu listu ne znači da smo postali visokorizična zemlja, u smislu pranja novca i finansiranja terorizma, već da smo se time obavezali aktivno implementirati mjere za sprječavanje te vrste kriminala.

Iz izvještaja MONEYVAL-a, nadzornog tijela Savjeta Evrope za procjenu mjera protiv pranja novca, vidljivo je da Hrvatska nije u stanju implementirati mehanizme za sprječavanje pranja novca, prije svega zbog nesposobnosti institucija.

Tako se u izvještaju iz 2021. godine navodi da postoji nejednak nivo razumijevanja rizika pranja novca među hrvatskim institucijama – od punog razumijevanja do “neadekvatnog” razumijevanja. S tim da je HNB (Hrvatska narodna banka) dobio pozitivnu ocjenu, odnosno da u toj instituciji razumije rizike pranja novca, dok je s druge strane razumijevanje kod Poreske uprave ocijenjeno kao – neadekvatno. Uglavnom Poreska uprava koja bi trebalo da bude na “prvoj liniji” borbe protiv pranja novca, ne može prepoznati šta i ko je – u tom smislu – rizičan.

Od 40 preporuka Hrvatska potpuno usklađena tek s njih pet

Između ostalog kritikuje se i pravosuđe, odnosno, navodi se da sudije i tužioci imaju “ograničeno” razumijevanje krivičnih djela pranja novca, te se radije fokusiraju na predikatna krivična djela, nego na samo pranje novca.

Takođe, navodi se i da iznos oduzete imovine povezane s pranjem novca, nije u skladu s profilom rizika zemlje, odnosno da iznosi koji su do sada oduzimani kriminalcima, nisu na očekivanom nivou, s obzirom na to da smo na “sivoj listi”.

Od ukupno 40 preporuka, Hrvatska se do sada uspjela potpuno uskladiti tek s njih pet, dok na preostalih 35 još ima posla, tako da ćemo po svemu sudeći još pričekati do skidanja s liste na kojoj nam, između ostalih, društvo prave Burkina Faso, Kamerun i Nigerija. Jamajka i Turska su, na primjer, skinute s liste krajem juna ove godine.

Do tada se hrvatski preduzetnici koji imaju ambicije poslovati na globalnom tržištu, mogu samo nadati da im se problemi, kakvi su se pojavili u SAD-u, ne počnu pojavljivati i u drugim zemljama, poput Ujedinjenog Kraljevstva, gdje takođe podružnice ili sjedišta imaju mnoge hrvatske tech firme.

Marko Repecki, Forbes Hrvatska