Zabrana prodaje vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. pod znakom pitanja

Evropljani će 2030. godine kupovati dva miliona manje električnih vozila godišnje nego što je investicioni istraživač Džefris (Jefferies) ranije predvidio, pridruživši se drugim prognostičarima koji ubrzano smanjuju prognoze.

Ako se prodaja ne oporavi, zabrana Evropske unije na prodaju novih automobila sa unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine biće dovedena u pitanje.

Visoke cijene vozila, nepredvidiv kapacitet baterija, loš domet na dužim relacijama i neefikasno punjenje odbijaju kupce električnih vozila. Privatni kupci su oprezni zbog preostalih nepredvidivih vrijednosti, jer je snižavanje cijena koje predvodi Tesla, dovelo do problema na tržištu polovnih vozila. Električna vozila trebalo je da budu jeftinija za punjenje od vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem, ali ta pretpostavka je takođe počela da se urušava.

Kako tržište električnih vozila slabi, proizvođači će se pitati da li je ovo samo kratkoročni zastoj ili ozbiljna promjena pravca. Ako je ovo drugo, automobilska industrija će se suočiti sa egzistencijalnom prijetnjom ako vlade ne ublaže ili ukinu planove za zabranu prodaje novih vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Studija menadžment konsultanata Mekinsija (McKinsey) je srušila konvencionalnu mudrost da će potrošači, kada jednom pređu na električna vozila, zauvijek ostati vjerna njima. Studija je pokazala da više od 40 odsto kupaca električnih vozila u SAD-u želi da se vrati na automobile sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Prodaja električnih automobila u Evropi i SAD je pala, a Folksvagen (McKinsey), BMW, Mercedes, Dženeral Motors (General Motos) i Ford su smanjili preambiciozne ciljeve.

Prije nekoliko mjeseci, investiciona banka UBS je rekla da će Evropljani kupiti skoro devet miliona manje električnih vozila između 2024. i 2030. godine nego što se očekivalo.

UBS je smanjio svoju prognozu za prodaju električnih vozila u Evropi na 8,3 miliona do 2030. godine u poređenju sa prethodnom procjenom od 9,6 miliona.

U svojim ažuriranim podacima, Džefris je smanjio prognozu prodaje električnih vozila na 6,8 miliona u 2030. godini sa 8,9 miliona objavljenih krajem prošle godine.

Džefris je rekao da će prodaja blago porasti 2024. na 2,1 milion. U 2025. godini prodaja će dostići 3,2 miliona (24%) i dostići će 6,8 miliona (50%) u 2030. godini.

EU i Ujedinjeno Kraljevstvo su odredili da prodaja električnih vozila treba da dostigne oko 80% svih novih limuzina i SUV vozila do 2030. godine, i 100% do 2035. godine. Ovi ciljevi nisu samo simbolični. Postoje velike kazne za proizvođače koji ne dostignu ciljeve. U Ujedinjenom Kraljevstvu, postoji kazna od 15.000 funti (19.000 dolara) za svako vozilo sa unutrašnjim sagorijevanjem prodato iznad cilja.

Kako ovi ciljevi postaju sve teži, njemački proizvođači lobiraju kod političara da ih ublaže. Evropski parlamentarni izbori vratili su konzervativnije članove koji su vjerovatno spremni da prihvate slabije ciljeve. Očekuje se da će zelene lobističke grupe poput Transport & Environment sa sjedištem u Briselu burno reagovati.

Džefris je rekao da će prodaja dostići 10,4 miliona u 2035. godini (75%) u poređenju sa prethodnom prognozom od 11,9 miliona. U svom izvještaju, Džefris je naveo da je prilagodio svoje prognoze kako je rast prodaje električnih vozila usporio, ali nije ulazio u detalje.

Evropsko udruženje proizvođača automobila, poznato pod francuskom skraćenicom ACEA, saopštilo je da je evropska prodaja električnih vozila pala za 11% u maju u poređenju sa istim mjesecom prošle godine.

„Proizvođači automobila se suočavaju sa sporom prodajom električnih vozila jer vozače odbijaju visoke cijene i loša infrastruktura za punjenje. Odluka EU da uvede dodatne carine na kineska električna vozila prijeti da učini uvezene alternative skupljim”, navodi ACEA.

Kada je UBS smanjio svoju prognozu, rekao je da i dalje vjeruje da će električna vozila na kraju postati dominantan izbor pogonskog sistema nakon 2030. godine. Evropska unija bi mogla da odluči da umanji ozbiljnost svoje politike kojom želi da prisili proizvođače da svi novi automobili budu električni do 2035. godine i produži taj rok, navodi banka u izvještaju zasnovanom na podacima iz svoje ankete potrošača Evidens Laba (Evidence Lab).

Nisu svi prognostičari iznenađeni ovim rezovima.

Francuska automobilska konsultantska firma Inovev je u izvještaju ranije ove godine navela da će električna vozila činiti samo 40 odsto evropskog tržišta do 2030. godine.

„Imamo evropsku politiku koja manje ide u korist individualnom, a više u prilog zajedničkom prevozu kao što su autobusi, metro, tramvaji, vozovi, dvotočkaši. Takođe, sve više i više ljudi će duže zadržati svoja vozila zbog rastućih troškova imperativa kao što su stanovanje, individualno zdravlje, obrazovanje i slobodno vrijeme“, rekao je Džejmel Taganza (Jamel Taganza), potpredsjednik Inoveva, u imejl prepisci.

„Vjerujemo u sporiji razvoj na evropskom nivou, zbog faktora kao što su cijena električnih vozila, infrastruktura za punjenje, uticaj na lanac snabdijevanja automobilske industrije“.

„Infrastruktura za punjenje je sama po sebi složena tema. Zahtijeva mnogo investicija, javnih i privatnih, koje javne službe na evropskom, nacionalnom i regionalnom nivou nisu spremne da stave kao prioritet u odnosu na druge teme. A sa udjelom od 40 odsto u Evropi, to znači da će napredne zemlje za električna vozila, poput Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije i Francuske imati mnogo veći procenat nego druge, manje razvijene zemlje poput Italije, Španije i zemalja Istočne Evrope”, rekao je Taganza.

Neil Winton, saradnik Forbesa

European 2030 EV Sales Targets Slashed Again, Raising ICE Ban Doubt