Za deset godina 2,5 miliona ljudi napustilo Zapadni Balkan u potrazi za boljim životom

Prema podacima Eurostata, do 2050. godine, broj stanovnika Balkana će se smanjiti više od 15%.

Ovaj trend ozbiljno ugrožava dugoročni ekonomski rast i produktivnost država u regiji, poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije.

Odliv mozgova, odnosno masovni odlazak kvalifikovane radne snage iz zemalja Balkana, jedan je od najozbiljnijih ekonomskih i demografskih izazova s kojima se ovaj region suočava. Prema podacima Svjetske banke, samo u posljednjih deset godina, više od 2,5 miliona ljudi napustilo je zemlje Zapadnog Balkana u potrazi za boljim životnim uslovima u Zapadnoj Evropi.

Gubitak kvalifikovane radne snage

Jedan od ključnih problema migracija u regiji je odlazak visokoobrazovanih mladih ljudi, stručnjaka iz oblasti IT-a, inženjeringa, medicine i drugih ključnih sektora. Prema podacima iz 2021. godine, više od 70% mladih u Bosni i Hercegovini razmišlja o odlasku, dok slične statistike pokazuju da u Srbiji, prema istraživanju Centra za migracione studije, oko 80% mladih želi otići u potrazi za boljim prilikama. Odlazak visokoobrazovanih stručnjaka smanjuje konkurentnost domaće radne snage, a preduzeća ostaju bez ključnih ljudi za inovacije i razvoj.

Na primjer, zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim nedostatkom ljekara i medicinskog osoblja. Prema podacima Komore doktora medicine FBiH, od 2013. do 2020. godine, više od 5.000 ljekara napustilo je Bosnu i Hercegovinu. Odlazak ovakvih stručnjaka stvara ne samo direktni ekonomski gubitak kroz smanjenje radne snage, već i indirektne troškove poput dugotrajnijeg obrazovanja novih kadrova i dodatnog opterećenja zdravstvenog sistema.

Demografske promjene i uticaj na tržište rada

Prema podacima Eurostata, do 2050. godine, stanovništvo Balkana će se smanjiti više od 15%. Ovaj dramatični pad uzrokovan je kombinacijom niske stope nataliteta i masovnih migracija. Rezultat toga je starenje stanovništva, gdje sve manji broj radno sposobnih ljudi mora da izdržava rastući broj penzionera. U Srbiji je prosječna starost stanovništva već sada 43 godine, a u Hrvatskoj čak 45 godina, što predstavlja veliki teret za penzioni sistem i zdravstvenu zaštitu.

Prema istraživanju Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Balkan godišnje gubi više od 4 milijarde eura zbog odliva mozgova, što značajno utiče na bruto domaći proizvod (BDP) zemalja regije. Smanjenje broja radno sposobnih ljudi otežava rast kompanija i usporava inovacije, dok smanjeni poreski prihodi dodatno opterećuju državne budžete.

Održivost ekonomskog rasta

Migracije smanjuju potencijal za ekonomski rast, ali i za inovacije. Ulaganja u obrazovanje i stručnu obuku mladih postaju uzaludna ukoliko oni svoju karijeru nastave van granica svoje zemlje. Na primjer, Bosna i Hercegovina godišnje uloži preko 150 miliona KM u obrazovanje visokoobrazovanih stručnjaka, ali veliki dio tog ulaganja koristi zapadnim ekonomijama koje apsorbuju kvalifikovanu radnu snagu.

Smanjenje broja radno sposobnih građana negativno utiče na prihode države kroz poreze. Sa sve manje radnika koji uplaćuju doprinose u budžet, opterećenje na socijalne i penzione fondove raste, što vodi do ozbiljnih problema održivosti tih sistema. Ovaj pritisak na javne finansije dodatno usporava mogućnosti za infrastrukturni razvoj, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.

Pozitivni primjeri: Povratak stručnjaka u domovinu

Iako se trend odliva mozgova čini nepovratnim, postoje pozitivni primjeri povratka stručnjaka u regiju. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u proteklih pet godina, više od 15.000 ljudi, uglavnom visokoobrazovanih stručnjaka, vratilo se u zemlju kroz različite programe podrške povratku. Inicijative poput “Dijaspora za razvoj”, koju podržavaju UNDP i Švajcarska agencija za razvoj i saradnju, uspjele su privući stručnjake iz dijaspore da se uključe u razvoj lokalnih zajednica kroz edukaciju i otvaranje novih biznisa.

Odliv mozgova i demografske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za ekonomski razvoj Balkana, ali postoje rješenja. Uz ulaganja u bolje radne uslove, obrazovanje i podršku preduzetnicima, zemlje regije mogu stvoriti okruženje koje podstiče zadržavanje mladih i povratak iseljenih stručnjaka. Primjeri uspješnog povratka i ulaganja u lokalne zajednice pokazuju da, iako migracije predstavljaju izazov, one takođe mogu postati prilika za dugoročni razvoj ukoliko se upravlja na pravi način.

Ika Ferrer Gotić, Forbes BiH