Vujošević: Visoke cijene, nepripremljene plaže i saobraćajne gužve uticali na pad broja noćenja

Visoke cijene, nepripremljene plaže, saobraćajne gužve i geopolitička dešavanja doveli su do otkazivanja rezervacija turista zbog čega je Crna Gora zabilježila pad broja noćenja u prvoj polovini godine, rekla je direktorica Turističke organizacije Budve, Ana Vujošević.

Ona je u Bojama jutra TV Vijesti kazala da je Crna Gora, kad su u pitanju vanpansionske usluge, ove godine pet do deset odsto skuplja u odnosu na konkurentske destinacije poput Grčke i Turske.

„Pad u broju noćenja bi trebalo da bude alarm za sve nadležne institucije, da za narednu sezonu vidimo šta je to naša strategija, koja opština će se čime baviti… da sagledamo šta je uzrok i kako se boriti sa posljedicama, to je pitanje za sve nadležne institucije“, poručila je.

Prema podacima Monstata, broj noćenja u svim vrstama smještaja za period januar – jun ove godine manji je za 272 hiljade ili 5,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine

Vujošević je rekla da je u prvih šest mjeseci zabilježen određeni pad u privatnom smještaju, a jul je bio ispod očekivanja.

„Ali srećom, mijenja se situacija. Prve dvije nedjelje avgusta su pokazale, odnosno jučerašnji presjek, da u Budvi trenutno boravi oko 42.000 gostiju. Od toga blizu 18.000 se nalazi u kolektivnom smještaju, a oko 23.000 u individualnom, odnosno privatnom. I po indeksu to je neki procenat od 7% više u odnosu na isti period prošle godine“, saopštila je Vujošević.

Najave za avgust su, kako kaže, prilično pozitivne, a za september je to između 70% i 80% popunjenostih hotela.

„Kada je u pitanju privatni smještaj, tu je nekih 60% popunjenosti“, rekla je.

Dionica od Tivta do Jaza tjera goste

Govoreći o razlozima slabije popunjenosti hotela i privatnog smještaja, rekla je da su se gosti žalili na cjenovnu politiku, na nepripremljenost plaža u jednom periodu, zatim previsoke cijene plažnog mobilijara, onda naplatu plažnog mobilijara poslije 17 sati, saobraćajne gužve koje su preuzrokovane ili blokadama magistralnih puteva ili radovima.

„Ova čuvena dionica od Tivta do Jaza se zaista nekako vrlo negativno reflektovala na sve goste, prosto toliko dug put do krajnje tačke je zaista frustrirajući i uznemirujući za goste“, rekla je Vujošević.

Ističe i geopolitička dešavanja, posebno kada u pitanju Izrael, jer je krajem juna i jula došlo do otkazivanja određenog broja rezervacija, uglavnom hotelskih.

„Ono što smo primijetili svi kao građani jeste da su u većini primorskih mjesta cijene povećane, kako plažnog mobilijara tako i drugih proizvoda i to generalno nije bila dobra poruka“, ocijenila je Vujošević dodajući da su cijene vanpansionskih usluga u Crnoj Gori u odnosu na konkurentnu Grčku ili Tursku, pet do deset odsto više…

Set ležaljki od deset do 200 eura

Podsjetila je da za set ležaljki u Budvi treba platiti u prosjeku od 15 do 60 eura dnevno.

„Imate ih do 200 eura, imate ih za 10 eura. Tako da je to sve u zavisnosti od lokaliteta odnosno od toga što ste izabrali. U Budvi ima 150 plaža, isto toliko i hotela otprilike. Privatnog smještaja ima dvostruko, trostruko više po broju kapaciteta. Veliki problem je i siva zona, ne posluju svi izdavaoci u skladu sa zakonom, nisu svi savjesni i ne doprinose budžetu Crne Gore na pravi način“, rekla je Vujošević.

Komentarišući to što hotelijeri otvoreno govore da nisu zadovoljni, da ova sezona nije ni nalik onim prethodnim, dok iz Ministarstva kažu da je sezona zadovoljavajuća, rekla je da se podaci Monstata, za prvih šest mjeseci odnose samo na kolektivni smještaj (hoteli, odmarališta, kampovi).

„To je rast od 2%, ali pad u noćenjima od 4%. Tu još nije uključen individualni smještaj, koji nosi značajan postotak i mi ćemo pravi podatak tek imati početkom 2026. godine“, rekla je.

Navodi da je to vrlo problematično jer je do sada zabilježen priličan pad u individualnom smještaju i značajan pad broja noćenja.

„Broj noćenja je možda od broja dolazaka relevantniji podatak za privredu, za ono što nas interesuje, za naš krajnji budžet. Brojka jednostavno nije suština statistike, nije suština stanja u kojem se nalazimo. Brojka je samo jedan od pokazatelja, koji je mjerodavan, statistički jasan, ali u odnosu na šta? Evo, ako bismo rekli da Aerodromi Crne Gore (dva aerodroma) kažu da bilježe istorijski rast i da su za prvih sedam mjeseci do 28. jula, prema podacima koje su poslali Turističkoj organizaciju, dostigli preko 1,3 miliona putnika. A aerodrom Tirana je samo u mjesecu julu opslužio 1,3 miliona putnika. Znači li to da mi dobro stojimo ili ne? To je pitanje“, navela je.

Ukazuje da Crna Gora nema unificiran sistem, jedinstven za cijelu teritoriju, nego Monstat dobija podatke od svake turističke organizacije posebno, od Nacionalne organizacije turističke organizacije, od Ministarstva turizma, od Uprave policije, kada su u pitanju granični prelazi, kada je u pitanju priliv putnika s aerodroma.

„Tako da morate sve to objediniti i zato se upravo u ovom trenutku i radi o preliminarnim pokazateljima i rezultatima“, objasnila je.

Dodala je da će pravi podaci biti poznati tek početkom 2026. godine.

„I mi već sada nekako izražavamo određenu zabrinutost, uz nadu da će makar biti sa manjim odstupanjima odnosno na prethodnu godinu. Ali ne bi trebalo ni brojka da nas interesuje, nego da li su gosti zadovoljni u Crnoj Gori, da li je Crna Gora na Bukingu (Booking.com) i dalje visoko pretraživana destinacija, šta njih to privlači da dođu i zašto oni ne ostaju kao ranije“, rekla je Vujošević.