Vlada ne planira da poveća zlatne rezerve Crne Gore, koje trenutno vrijede oko 110,6 miliona

Crna Gora, za razilku od mnogih drugih zemalja, nije povećavala rezerve zlata koje iznose 38.477,694 unci (1,197 tona) i trenutno vrijede oko 110,6 miliona eura.

Iz Ministarstva finansija za Forbes Crna Gora rekli su da nijesu planirali da kupuju zlato ni ove godine.

„Ministarstvo finansija nije planiralo kupovinu dodatnih zlatnih rezervi tokom 2025. godine, niti je isto planirano godišnjim zakonom o budžetu za 2025. godinu“, kazali su.

Cijena jedne unce zlata juče je na londonskom tržištu iznosila 2.874,21 euro.

Crna Gora je 38.477,694 unci zlata dobila u postupku sukcesije imovine bivše SFRJ i SRJ, odnosno po osnovu Sporazuma između Srbije i Crne Gore o regulisanju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i razgraničenju finansijskih prava i obaveza.

Iz Ministarstva finansija ranije su rekli da od kada je zlato dobijeno u postupku sukcesije pa do jula 2009. godine, nalazilo se na računu Centralne banke Crne Gore u londonskoj podružnici HSBC Bank, kao depozit u zlatu. U julu 2009. godine, zlato je prebačeno kod Credit Suisse banke i služilo je kao kolateral za kreditno zaduženje Crne Gore kod ove banke, sve do aprila 2022. godine, kada je kredit otplaćen u cjelosti.

Zlato je u aprilu 2022. godine oslobođeno kolaterala i iz Credit Suise banke je prebačeno na račun u Banci za međunarodna poravnanja (BIS – Bank for International Settlements), na dalje čuvanje.

Najviše zlata ove godine kupovala Poljska

Kako je nedavno objavio Forbes Srbija, ove godine ubjedljivo najviše zlata za svoje rezerve kupila je centralna banka Poljske, 67,2 tone.

Slijedi Azerbejdžan koji je kupio 18,7 tona (za ovu državu zlato pribavlja državni naftni fond), pokazuju novi podaci Svjetskog saveta za zlato (World Gold Council).

Treća je Kina sa kupovinom od 16,8 tona, četvrta Turska sa 14,8 tona i peti Kazahstan sa 14,7 tona.

Srbija je u prvih pet mjeseci ove godine kupila 1,7 tona i svrstala se među 10 zemalja koje su najviše kupovale zlato za potrebe rezervi.

Među 163 države i teritorije čije podatke objavljuje Svjetski savjet za zlato, Srbija jedina zemlja koja je od 2011. isključivo kupovala zlato. S druge strane, Njemačka je jedina država koja je svake godine prodavala.

Sve ostale države koje su se upustile u trgovinu, imale su transakcije u oba smjera.

Srbija je najveće kupovine imala 2020. (pet tona), prošle godine (8,2 tone) i 2019. (10,2 tone), piše Forbes Srbija.

Na strani prodaje, najaktivniji je bio Uzbekistan koji je prodao 27,1 tonu zlata. Daleko iza je Singapur sa prodatih 10,2 tone (za cijelu prošlu godinu su prodali 10,1 tonu).

Rusija je u 2025. smanjila rezerve za 3,1 tonu, Filipini za 1,7, a top pet u prodaji zaokružuje Njemačka sa 1,3 tone. Preostale četiri države prodavale su manje od tonu u prvih pet mjeseci.

Ubjedljivo najviše rezervi u zlatu imaju SAD

Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, ubjedljivo najviše rezervi u zlatu imaju SAD, 8.133,5 tona. Slijedi Njemačka sa 3.350 tona, Međunarodni monetarni fond (MMF), Italija, Francuska, Rusija, Kina i Švajcarska dok su ostali ispod granice od 1.000 tona.

Srbija, prema posljednjim podacima Svjetskog savjeta ima 49,8 tona zlata i daleko je ispred zemalja bivše Jugoslavije (Svjetski savjet nije objavio podatak za Hrvatsku i Crnu Goru). Sjeverna Makedonija ima 6,9 tona, a Slovenija i BiH 3,7 odnosno 3,5 tone.