Turska sa 12 milijardi dolara zaustavlja pad lire nakon hapšenja glavnog Erdoganovog rivala

Turska centralna banka ove sedmice ubrizgala je 11,5 milijardi dolara u pokušaju stabilizacije lire, nakon što je pritvaranje vodećeg opozicionog političara, Ekrema Imamoglua, gradonačelnika Istanbula i jednog od ključnih političkih rivala predsjednika Turske redžepa Tajopa Erdogana (Recep Tayyip Erdoğan), izazvalo paniku među investitorima i potreslo tržišta, piše Fajnenšel Tajms (Financial Times – FT).

FT je, referišući se na osobu sa znanjem o tom pitanju i proračunima zasnovanim na zvaničnim podacima Bürümcekçi Research and Consultancy, naveo da je intervencija bila skoro četiri puta veća od bilo koje ranije intervencije ovoga tipa u službenoj evidenciji banke. Banka je reagovala nakon što je lira u srijedu pala za 11 posto u odnosu na američki dolar, što je rekordno nizak nivo, a prenosi i izjavu jednog turskog bankara koji je kazao kako su zvaničnici “izgubili kontrolu” nad tržištem rano u srijedu, dodajući da je to “ostavilo ožiljak” na povjerenje investitora.

Hapšenje Imamoglua

Analitičari vjeruju da intervencija Centralne banke nije završena u srijedu, jer je banka odlučila da poveća prekonoćnu kamatnu stopu za dva procentna poena na 46 posto ne bi li stabilizovala nacionalnu valutu i zadržala štediše da ne odustanu od lire i ne prebace se na dolare, ali je repo stopa (koja je ključna za dugoročnije pozajmice i kreditne operacije banaka) ostala nepromijenjena na 42,5 posto.

„Kako bi se održalo dobro funkcionisanje finansijskih tržišta, biće preduzete dodatne radnje ako se budu smatrale neophodnim“, navodi se u saopštenju banke, prenosi Blumberg (Bloomberg).

Hapšenje Imamoglua, za kojeg se očekivalo da će ga njegova partija, opozicionu Republikanska narodna stranka (CHP), ovih dana predložiti za predsjedničkog kandidata, nadajući se čak i prijevremenim izborima, izazvalo je veliko nezadovoljstvo među turskim građanima, koji su najavili masovne demonstracije u Istanbulu. Erdogan ovakvu vrstu narodnog bunta ne podržava, zabranio je okupljanja na ulicama na period četiri dana i poručio – ulica neće uređivati državu.

Pitanje koje se sada postavlja je šta će se dalje dešavati sa programom ekonomskih reformi koji je pokrenut nakon Erdoganovog reizbora za predsjednika 2023. godine.

Ključne mjere programa, pod vođstvom ministra finansija Mehmeta SimSeka, nekadašnjeg bankara Meril linča (Merrill Lynch), koji je imao za cilj stabilizaciju ekonomije nakon godina eksperimentisanja s neortodoksnim monetarnim politikama koje su odbile strane investitore, uključivale su dramatična povećanja kamatnih stopa i rast poreza. To je dovelo do određenih pozitivnih rezultata – inflacija je smanjena sa rekordnih 85% krajem 2022. na 39%, a devizne rezerve su porasle na gotovo 100 milijardi dolara. Međutim, dugoročni investitori i dalje ostaju skeptični, strahujući da bi Erdogan mogao ponovo skrenuti s kursa reformi.

Uprkos toj neizvjesnosti, hedž fondovi i kratkoročni investitori privučeni visokim kamatnim stopama od preko 40% uložili su oko 35 milijardi dolara u tursku imovinu, prema podacima DžejPi Morgana (JPMorgan). Ali, nedavne političke tenzije i intervencija centralne banke u iznosu od skoro 12 milijardi dolara kako bi se stabilizovala lira dodatno su narušili povjerenje na tržištima, dovodeći u pitanje dalju održivost ekonomskih reformi.

Pobjeda u Istanbulu

Ko je Ekrem Imamoglu kojeg je u srijedu, 19. marta, turska policija privela na ispitivanje u sklopu istrage o navodnim vezama sa korupcijom i pomaganje terorističkoj grupi, čije hapšenje je, piše BBC, glavna opoziciona stranka osudila nazivajući ga „pokušajem državnog udara protiv narednog predsjednika”.

Rođen je u blizini grada Trabzona na obali Crnog mora 1971. godine. Nakon završetka srednje škole u Trabzonu, studirao je građevinarstvo na Sjevernom Kipru, da bi kasnije prešao na Fakultet poslovne administracije Univerziteta u Istanbulu i diplomirao 1994. godine. Jedno vrijeme bavio se građevinskim poslom u porodičnom biznisu, da bi 2008. godine postao član CHP-a, stranke osnivača republike Mustafe Kemala Ataturka.

Partiji je bio potreban jak član, lider, a to će vremenom postati Imamoglu, koji je jedini političar koji je uspio dva puta zaredom osvojiti gradonačelnički mandat u strateški važnom i najvećem gradu u Turskoj – Istanbulu, u kojem je vlast do njegovih pobjeda suvereno držala vladajuća Erdoganova AKP.

CHP je 2024. godine uspjela da pobijedi AKP i ostvari najbolji rezultat na nacionalnom nivou od 1977. godine.

I danas se pamte izbori iz 2019. godine kada je, nakon što je pobijedio kandidata vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP), Binalija Yıldırıma, Izborna komisija poništila glasanje i primorala Imamoglua da napusti funkciju gradonačelnika zbog tvrdnji AKP-a o nepravilnostima u izbornom procesu i naložila da se izbori ponove.

Imamoglu je izašao pred birače, zasukao rukave, i uz poruku „Biće sve dobro“, što je fraza po kojoj je poznat, na ponovljenim izborima još ubjedljivije pobijedio.

Imamoglu je političku karijeru počeo u okrugu Bejlikduzu, gdje je 2014. godine kao kandidat opozicione CHP, postao gradonačelnik.

Dugo se smatra jedinim političarem koji je u stanju izaći na megdan Erdoganu koji vlada Turskom, prvo kroz premijerske mandate, a kasnije i kao predsjednik. I mnogi vide hapšenje kao dio navodne šire kampanje za podrivanje gradonačelnika i eliminaciju ključnog izazivača prije sljedećih predsjedničkih izbora.

Je li promjena Ustava moguća?

Hapšenje Imamoglua izazvalo je ozbiljne političke i društvene tenzije u Turskoj, te masovne proteste.

Tursko tužilaštvo izdalo je naloge za hapšenje više od 100 osoba, uključujući visoke dužnosnike istanbulske administracije.

Hapšenje je uslijedilo nakon što je Univerzitet u Istanbulu oduzeo diplomu Imamoglua 18. marta “zbog kršenja”, što je potez kojim mu je zabranjeno da se kandiduje za predsjednika 2028. prema turskom zakonu koji zahtijeva visoko obrazovanje za kandidate. 

Nedugo nakon što je odjeknula vijest o hapšenju, na njegovom X-u je osvanula poruka: “Volja naroda ne može se suzbiti zastrašivanjem ili nezakonitim radnjama. Ostajem odlučan i oslanjam se, ne samo na 16 miliona ljudi u Istanbulu, već i na 86 miliona građana Turske i sve one koji podržavaju demokratiju i pravdu širom svijeta. Čvrsto stojim u svojoj borbi za temeljna prava i slobode.”

Kako se Erdogan uopšte može više kandidovati za predsjednika po Ustavu Turske? On može pokušati promijeniti Ustav, koji bi mu omogućio treći predsjednički mandat, a da bi to postigao, nedostaje mu gotovo 40 glasova u Parlamentu za izmjene Ustava, a neizvjesno je i to može li pridobiti neku od opozicionih stranaka za ovo pitanje.

Amela Keserović Polić, Forbes BiH