Trgovina električnom energijom u Evropi: Crna Gora prošle godine bila među izvoznicima struje

Energija je ključni dio svakodnevnog života i oslonac ekonomije. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, energetska bezbjednost postala je goruća tema u Evropi — kao i pitanje dostupnosti i cijena. Juronjuz (Euronews) je detaljnije analizirao trgovinu električnom energijom, navodeći koje zemlje su neto uvoznici, a koje neto izvoznici struje.

Kako rastu geopolitičke tenzije i klimatska kriza postaje sve hitnija, Evropska unija (EU) nastoji da unaprijedi energetske veze među državama članicama.

Djelovanjem u jedinstvu, umjesto kao rascjepkan blok, EU može „ojačati bezbjednost snabdijevanja električnom energijom i integrisati više obnovljivih izvora u energetska tržišta“, navela je Evropska komisija.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency – IEA), uvoz i izvoz električne energije među evropskim članicama OECD-a značajno su porasli tokom protekle dvije decenije.

Ali – koje zemlje najviše uvoze, a koje izvoze? Drugim riječima: ko kupuje više struje nego što prodaje, a ko prodaje više nego što uvozi?

Neto uvoznici i izvoznici u 2024.

Među 35 evropskih zemalja u 2024. godini, 13 je bilo neto izvoznika, dok je 21 bila neto uvoznik električne energije, prema podacima Eurostata. Samo Kipar nije prijavio uvoz struje.

Zavisnost od uvoza

Najbolji način da se vidi koliko neka zemlja zavisi od uvoza električne energije jeste da se posmatra udio neto uvoza u ukupnoj potrošnji struje. Ako je taj procenat pozitivan, zemlja uvozi više nego što izvozi; ako je negativan, izvozi više nego što uvozi.

U 2024. godini, u 35 analiziranih zemalja, „neto uvoz kao procenat električne energije raspoložive za konačnu potrošnju“ u EU je iznosio -0,5%, što znači da su članice u prosjeku više izvozile nego što su uvozile.

Najveći izvoznici: Švedska i Francuska

U više zemalja izvoz struje znatno premašuje uvoz.

Švedska je imala najjaču poziciju s oko -27%, odmah iza nje je Francuska sa oko -22%.

Snažni izvoznici su i Slovenija (-19%), Norveška (-14%), Slovačka (-13%), Češka (-12%) i Austrija (-10%).

Od četiri najveće ekonomije EU, Francuska (-22%) i Španija (Spain) (-4%) su neto izvoznici, dok su Njemačka (Germany) (6%) i Italija (Italy) (18%) neto uvoznici.

Među neto izvoznicima struje u 2024. godini bila je i Crna Gora (5,6 %).

Profesor emeritus Žak Persbua (Jacques Percebois) sa Univerziteta u Monpeljeu istakao je da su neto izvoznici uglavnom zemlje s razvijenom hidroenergetikom (Švedska, Norveška) ili nuklearnim kapacitetima (Francuska, Švedska).

S druge strane, neto uvoznici su države koje se više oslanjaju na povremene obnovljive izvore, pa moraju da uvoze struju kad nema vjetra ili sunca.

Godišnje oscilacije

Brojke se mogu znatno mijenjati iz godine u godinu.

Na primjer, Grčka je 2023. bila neto uvoznik s 10%, ali je 2024. postala neto izvoznik sa -0,6%.

Istovremeno, Hrvatska je povećala neto uvoz s 10% na 26%.

Stručnjaci te promjene objašnjavaju energetskim miksom i obrascima potrošnje.

Džon Springford (John Springford) iz Centra za evropske reforme (Centre for European Reform – CER) kazao je da zemlje koje zavisno od gasa određuju cijenu struje teže više uvoze:

„Države u kojima je gas češće granični energent biće veći neto uvoznici. Kad je cijena gasa visoka, te zemlje češće kupuju jeftiniju struju iz inostranstva.“

Njemačka od izvoznika do uvoznika

Rina Bole Celer (Rina Bohle Zeller) iz organizacije Agora Energivende (Agora Energiewende) podsjetila je da je Njemačka dvije decenije bila neto izvoznik struje, ali je od 2023. postala neto uvoznik, što se nastavilo i u 2024.

Razlozi su, kaže, više cijene ugljenika, koje su učinile njemački ugalj manje konkurentnim, te gašenje tri nuklearna reaktora.

Dodatno, razvoj obnovljivih izvora u susjednim zemljama povećao je ponudu jeftinije energije.

Neto obim: Italija najveći uvoznik

Gledano po količini trgovine, Italija je najveći neto uvoznik s 51.000 gigavat-sati (GWh), a zatim Njemačka s 26.269 GWh.

Najveći neto izvoznici su Francuska s 89.851 GWh i Švedska s 33.435 GWh.

„Francuska je 2024. postala najveći svjetski izvoznik električne energije, s rekordnih 90 teravat-sati (TWh) neto izvoza – što premašuje godišnju potrošnju Belgije“, navela je Celer.

Glavni razlozi su oporavak nuklearne proizvodnje i 10% rast obnovljivih izvora energije.

Kad sunce zađe nad Njemačkom, vjetar se diže nad Danskom

„Prekogranična trgovina strujom ključni je element evropskog energetskog sistema“, rekla je Celer.
„Ovakva razmjena čini struju jeftinijom za domaćinstva i industriju, i istovremeno je najefikasniji način da se osigura stabilno snabdijevanje.“

Takva razmjena, dodaje ona, olakšava integraciju obnovljivih izvora, čiji se proizvodni kapacitet mijenja s vremenskim uslovima, čime se smanjuju i emisije u elektroenergetskom sektoru.

„Na primjer, vjetroelektrane u Danskoj mogu povećati proizvodnju kad se njemačka solarna energija smanji uveče“, kazala je ona.