Trampove carine pogodiće Zapadni Balkan posredno

Trampove carine će pogoditi Zapadni Balkan posredno, kroz smanjeni izvoz u EU. Postojeći modeli sugerišu da će posljedice biti relativno blage, sa usporavanjem rasta BDP-a od 0,4 do 0,9 procentnih poena. Ipak, trenutna situacija izgleda kao crni labud, nepredvidiv šok za koji standardni modeli daju ograničene smjernice, što znači da bi uticaj mogao biti mnogo veći. Kako god da bude, vlade Zapadnog Balkana nijesu nemoćne – imaju i sredstva i odgovornost da reaguju i spriječe ozbiljnije posljedice, navodi se u analizi Branimira Jovanovića sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).

Koje su carine dobile ekonomije Zapadnog Balkana i kako su izračunate?

Jovanović podsjeća da carine koje je Donald Tramp (Donald Trump) uveo za zemlje Zapadnog Balkana variraju: 37% za Srbiju, 35% za Bosnu i Hercegovinu, 33% za Sjevernu Makedoniju, i 10% za Albaniju, Crnu Goru i Kosovo.

„Ironično, Srbija – koja planira da izgradi Trampovu kulu (Trump Tower) u centru Beograda – dobila je najviše carine od čovjeka kome želi da oda počast“, navodi Jovanović u analizi objavljenoj na blogu Savjetodavne grupe Balkan u Evropi (BiEPAG) .

Metod korišćen za izračunavanje carina naišao je, kako dodaje, na veliku kritiku ekonomista. Formula je bila: trgovinski deficit SAD sa zemljom, podijeljen sa uvozom roba iz te zemlje u SAD, pa opet podijeljen sa 2. Nijedan trgovinski ekonomista ranije nije koristio ovakav pristup.

Prema podacima SAD, Amerika ima trgovinski deficit sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Sjevernom Makedonijom – te su ove tri zemlje pogođene visokim carinama. Ostale tri – Albanija, Crna Gora i Kosovo – više uvoze iz SAD nego što izvoze, pa su dobile minimalnu carinu od 10%.

Međutim, prema podacima nacionalnih statističkih zavoda Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, i one više uvoze iz SAD nego što izvoze. Što znači da su, prema Trampovoj sopstvenoj formuli, i one trebale da dobiju stopu od 10%.

„Ova razlika proističe iz neslaganja između američkih i balkanskih podataka o trgovini. To nije rijetkost – veliki dio trgovine između ovih zemalja ide preko trećih zemalja, što otvara pitanje kako se ta indirektna trgovina klasifikuje s obje strane“, kaže Jovanović.

Koliko ekonomije Zapadnog Balkana izvoze u SAD i EU

Jovanović objašnjava da će američke carine zapravo biti najmanji problem za zemlje Zapadnog Balkana, jer im je izvoz u SAD vrlo ograničen. Čak i na Kosovu, koje u odnosu na veličinu privrede ima najveći izvoz u SAD, ta brojka iznosi svega 1,1% BDP-a. U svim ostalim zemljama regiona, izvoz u SAD čini manje od 1% BDP-a.

„Nasuprot tome, izloženost tržištu EU je daleko značajnija i daleko zabrinjavajuća. U Sjevernoj Makedoniji, izvoz u EU dostiže gotovo polovinu BDP-a. Bosna i Hercegovina i Srbija stoje nešto ‘bolje’, sa izvozom koji iznosi oko četvrtinu BDP-a. U Albaniji taj udio je oko 13%, dok je u Crnoj Gori i na Kosovu oko 3% BDP-a – i dalje višestruko više nego izvoz u SAD“, navodi Jovanović.

To, kako dodaje, znači da će Zapadni Balkan osjetiti posljedice trgovinskog rata posredno, kroz smanjenje izvoza u EU, čiji se izvoz očekuje da padne zbog visokog izlaganja tržištu SAD i novoizvedenih američkih carina od 25% na automobilsku industriju, čelik i aluminijum, te 20% na ostalu robu.

Za industrijske ekonomije – Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu – glavni kanal uticaja biće smanjenje izvoza u EU, naročito u automobilskoj industriji koja je u posljednje vrijeme imala značajnu ulogu, smatra Jovanović.

„Za turizmom zavisne ekonomije, Albaniju i Crnu Goru, trgovinski rat može značiti manji broj turista iz EU, jer domaćinstva u tim zemljama imaju niže prihode i veću neizvjesnost. Za cijeli region, uključujući i Kosovo, vjerovatan je i treći kanal: pad stranih direktnih investicija (SDI), izazvan globalnom neizvjesnošću i gorom prognozom za investitore iz EU – koji su i dalje glavni izvor SDI u većini regiona“, navodi se u analizi.

Koliko će EU biti pogođena – i šta to znači za Zapadni Balkan

Jovanović smatra da je ključno pitanje koliko će sama EU trpjeti zbog novouvedenih američkih carina.

„Kolege iz mog instituta nedavno su sproveli niz simulacija – i većina procjenjuje pad BDP-a EU na oko 0.4–0.5% godišnje. Šta to znači za Zapadni Balkan? Radi grube procjene, urađena je regresiona analiza između rasta BDP-a EU i svake od zemalja Zapadnog Balkana (WB6) za posljednjih 25 godina. Rezultat: pet od šest zemalja ima koeficijent od 0.8–0.9. Izuzetak je Crna Gora, sa koeficijentom od 1.9, zbog svoje male ekonomije i zavisnosti od turizma“, naveo je.

Ako rast EU, pojašnjava, padne za 0,5 poena, očekuje se da Albanija, BiH, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija usporavaju za oko 0,4 poena, a Crna Gora za skoro 0,9 poena.

Jesmo li svjedoci crnog labuda (black swan)?

„Ovi efekti na prvi pogled ne djeluju dramatično. Ali treba znati da su modeli građeni u eri liberalizacije, dok Trampove mjere označavaju preokret. Time one predstavljaju crnog labuda – rijedak i snažan šok koji izmiče standardnim predviđanjima“, objašnjava Jovanović.

Rizici su, kako kaže, nagnuti ka pogoršanju, zbog moguće odmazde (Kina je već odgovorila sa 34% carina, a tržišta su već reagovala: S&P 500 indeks izgubio je više od 20% američkog BDP-a.

Šta bi vlade Balkana trebalo da rade?

Vrijeme je za buđenje, poručuje Jovanović:

1. Diverzifikovati izvoz – i po destinacijama (Bliski istok, Sjeverna Afrika) i po industrijama, ka onima sa većom dodanom vrijednošću.
2. Reformisati model rasta – manji fokus na SDI i jeftinu radnu snagu, a više na domaće firme i inovacije.
3. Podsticati domaću potrošnju – kroz veće plate i javne investicije, posebno u infrastrukturu i zelenu tranziciju.