Tramp uvodi carine od 30% na robu iz EU i Meksika

Predsjednik SAD Donald Tramp (Donald Trump) objavio je u subotu da njegova administracija uvodi carine od 30% na uvoz iz Evropske unije i Meksika, podižući tako carinske stope za dva najveća trgovinska partnera Sjedinjenih Američkih Država, uprkos dugotrajnim pregovorima.
Tramp je u subotu ujutro na svojoj platformi Truth Social objavio dva pisma koja su bila upućena predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen (Ursula von der Leyen) i predsjednici Meksika Klaudiji Šejnbaum (Claudia Sheinbaum), obavještavajući ih da njegova administracija uvodi carine od 30% na njihov izvoz. Carine će stupiti na snagu 1. avgusta i ne uključuju dodatne posebne carine za pojedine sektore, poput čelika ili automobila. Carina od 30% za EU je neočekivana, jer izvještaji sugerišu da je blok bio u procesu postizanja dogovora sa Trampovom administracijom kojim bi zadržali postojeću stopu carine od 10%.
Evropski zvaničnici su vjerovali da neće dobiti pismo s novom carinskom stopom, kao što su to dobile neke druge zemlje. U pismu Meksiku, Tramp je kao razlog naveo nesposobnost te zemlje da zaustavi protok fentanila iz njenih narko-kartela ka SAD-u, navodeći: „Meksiko mi pomaže da osiguram granicu, ali, ono što je Meksiko uradio, nije dovoljno.”
Nije jasno da li se carinska stopa od 30% može promijeniti prije 1. avgusta: Trampovo pismo prijeti da će njegova administracija dodatno podići carinsku stopu ako EU ili Meksiko odluče da uzvrate kontramjerama. Obje zemlje će vjerovatno pokušati nastaviti pregovore sa Trampovom administracijom prije krajnjeg roka 1. avgusta. Tramp je takođe nagovijestio da bi mogao smanjiti stopu carine sa 30% ako ukinu trgovinske barijere za američki izvoz – ili, u slučaju Meksika, ako u potpunosti zaustave protok fentanila u SAD.
Kako su zemlje reagovale?
Meksiko još nije odgovorio na Trampove nove carinske stope, ali je fon der Lajen u subotu kritikovala ove mjere izjavivši da će carina od 30% „poremetiti ključne transatlantske lance snabdijevanja, na štetu preduzeća, potrošača i pacijenata s obje strane Atlantika.”

Ova evropska zvaničnica nije najavila konkretne kontramjere koje bi blok mogao preduzeti, ali je izjavila da će EU „nastaviti da radi na postizanju dogovora do 1. avgusta”, i da će „preduzeti sve neophodne korake za zaštitu interesa EU, uključujući proporcionalne kontramjere, ako to bude potrebno.”
Na koju robu će se ove carine odnositi?
Evropska unija je 2024. godine izvezla robu u vrijednosti od 605,8 milijardi dolara u Sjedinjene Države, čime je kolektivno postala najveći trgovinski partner SAD-a. Najvažniji proizvodi koje EU izvozi i koji će vjerovatno biti pogođeni carinama uključuju: mašine, električnu opremu, elektroniku, razne optičke, foto i medicinske uređaje, avione, plastiku, pića i kozmetiku.
Najveći pojedinačni izvozni proizvod EU u SAD tokom 2024. bile su farmaceutske supstance, ali su one izuzete iz Trampovih „Dan oslobođenja” (Liberation Day) carina — iako je predsjednik nagovijestio da bi mogao uvesti posebnu carinu od 200% na taj sektor, što bi bilo nezavisno od pomenute carine od 30%.
Meksiko je takođe jedan od najvećih trgovinskih partnera SAD-a, sa izvozom u vrijednosti od 505,9 milijardi dolara u 2024. Najvažniji meksički izvozni proizvodi uključuju: automobile i autodjelove, elektroniku, mašine, poljoprivredne proizvode, naftu i medicinske instrumente.
Tramp već ima posebne carine za automobile, a još nije jasno na koje će se sve proizvode odnositi nova stopa od 30%. Trenutne carine na Meksiko izuzimaju proizvode koji su obuhvaćeni Sporazumom između SAD-a, Meksika i Kanade (United States-Mexico-Canada Agreement – USMCA), kao što su avokado, drugo voće i povrće, guma i plastika.
Zvaničnici Trampove administracije nagovijestili su da će nova carina od 35% na Kanadu takođe izuzeti robu obuhvaćenu tim sporazumom, ali još nisu precizirali kako će se nova carina odnositi na meksičke proizvode.
Šta se dešava sa ostalim zemljama?
Trampova pisma EU i Meksiku dio su novog talasa obavještenja koje Trampova administracija ovih dana šalje trgovinskim partnerima, uključujući i uvođenje novih carina velikim državama poput Japana, Južne Koreje, Kanade i Brazila. Tramp je prvobitno pauzirao svoje „Dan oslobođenja” carine — koje su uključivale široke carine za skoro sve zemlje — na 90 dana, nakon što su kratko bile na snazi u aprilu i izazvale pad berze.
Zvaničnici su tada obećali da će pauzu iskoristiti za sklapanje trgovinskih sporazuma, obećavajući „90 sporazuma za 90 dana”, ali su do sada formalno objavljeni samo sporazumi sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Vijetnamom i Kinom. Kao rezultat toga, Tramp se odlučio da jednostavno pošalje pisma trgovinskim partnerima kojima jednostrano uvodi nove carinske stope, počevši od ponedjeljka, nakon višenedjeljnih najava.
Administracija je takođe formalno produžila pauzu sa 9. jula na 1. avgust dok se pisma šalju, a predsjednik je dao protivrječne izjave o tome da li bi taj rok mogao biti još jednom produžen.
Alison Durkee, Forbes
Trump Imposes 30% Tariffs On EU And Mexico