Tramp tvrdi da njegove carine donose bilione: Ovo je prava brojka

Predsjednik Donald Tramp juče je izjavio da njegove carine donose „bilione dolara“. To se poklapa s procjenama nekih ekonomista o prihodu koji bi ove dažbine mogle da generišu. Ali, u narednoj deceniji, a ne do sada ove godine.
„Bilioni dolara se prikupljaju od carina“, napisao je Tramp na mreži Truth Social. Sugerisao je da njegove dažbine „nisu izazvale inflaciju, niti bilo kakve druge probleme za Ameriku, osim ogromne količine GOTOVINE koja se sliva u blagajnu našeg Trezora“.
Tramp, međutim, izostavlja činjenicu da carine plaćaju američke kompanije za uvoz strane robe. A te troškove na kraju snose potrošači u SAD.
Nove carine donijele tek 96 milijardi
Sjedinjene Američke Države su do sada u ovoj fiskalnoj godini, koja se završava u septembru, prikupile 142 milijarde dolara od carina, prema podacima Ministarstva finansija objavljenim juče. Od kada su Trampove carine stupile na snagu u aprilu, one su donijele oko 96 milijardi dolara prihoda. U julu su carinske dažbine skočile na 28 milijardi dolara, što je godišnji rast od 273%. Carine su iznosile 27 milijardi u junu, 22 milijarde u maju i 16 milijardi u aprilu.
Prije aprilske najave, carine su u martu iznosile osam milijardi dolara, a u februaru i januaru po sedam milijardi dolara. Carinske dažbine predstavljaju namete koje uvoznici plaćaju u međunarodnoj trgovini. To znači da kompanije, preduzeća ili pojedinci u SAD moraju da plate dažbine prilikom ulaska robe u zemlju. Potrošači obično snose teret ovih troškova, jer kompanije prilagođavaju cijene da bi nadoknadile ili apsorbovale efekat carina.
Procjena ministra finansija

Čak je i ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) ovog mjeseca za MSNBC izjavio da očekuje da će carine donositi 300 milijardi dolara godišnje. Dodao je da „postoji šansa da taj iznos bude i veći“ 2026. godine. Poreska fondacija (Tax Foundation) procjenjuje da bi Trampove carine u narednih 10 godina donijele oko 2,5 biliona dolara. One bi vjerovatno povećale cijene dobara i troškove za prosječno domaćinstvo za gotovo 1.300 dolara u 2025. i 1.700 dolara u 2026. Komitet za odgovoran savezni budžet (CRFB), neprofitna organizacija za javne politike, očekuje da će Trampove carine doprinijeti američkom BDP-u sa 2,8 biliona dolara do fiskalne 2034. godine, ukoliko ostanu na snazi.
Inflacija je u julu pala na niži nivo od očekivanog, na 2,7%, iako su osnovne potrošačke cijene — pokazatelj koji isključuje hranu i energiju — porasle 3,1% na godišnjem nivou. To je isti nivo kao u januaru, najviši ove godine. Čini se da su Trampove carine ipak povećale cijene. Neki ekonomisti upozoravaju da bi ove dažbine mogle da podignu troškove do kraja godine. Glavni američki ekonomista u Džej Pi Morgan Čejsu (JP Morgan Chase), Majkl Feroli (Michael Feroli), naveo je u jednoj analizi početkom godine da bi Trampove carine mogle dovesti do „značajno većih povećanja“ potrošačkih cijena i više inflacije u nekom trenutku ove godine. Predsjednik Federalnih rezervi Džerom Pauel (Jerome Powell) rekao je prošlog mjeseca da je američka ekonomija u „solidnoj poziciji“, ali da „ostaje da se vidi“ kakav će biti efekat carina na privredu i inflaciju.
Ty Roush, Forbes
Trump Says His Tariffs Collected ‘Trillions’ In Revenue So Far—Here’s The Real Figure