Tramp se obrušio na evropske saveznike nakon što nije uspio da ih ubijedi da pomognu u ratu protiv Irana

Kratak i agresivan pokušaj Donalda Trampa da okupi međunarodnu koaliciju koja bi nadzirala Hormuški moreuz završen je u utorak razočaranjem, što je predsjednika navelo da se obruši na evropske države koje su odbile njegov zahtjev da pomognu u njegovom ratu protiv Irana, piše CNN.

„Ne treba nam previše pomoći“, rekao je Tramp u Ovalnom kabinetu, gdje je povodom Dana Svetog Patrika ugostio irskog premijera. „Zapravo, ne treba nam nikakva pomoć.“

Bio je to upadljiv zaokret predsjednika SAD, koji je prethodnih nekoliko dana uporno insistirao da druge zemlje pošalju svoje ratne brodove u moreuz kako bi pratili naftne tankere. Iran je praktično zatvorio taj plovni put, ključnu rutu za oko 20 odsto svjetske nafte, što je dovelo do naglog rasta globalnih cijena energije.

Tramp je svoje zahtjeve predstavljao kao test lojalnosti, sugerišući da bi slanje mornaričkih plovila za zemlje koje se oslanjaju na Sjedinjene Države kada je riječ o bezbjednosti predstavljalo „veoma mali poduhvat“. U utorak je rekao da su neke zemlje pristale, uključujući Katar, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, iako nije precizirao u kom svojstvu.

Većina stranih lidera, međutim, pružila je otpor, navodeći da ne žele da budu uvučeni u rat koji nijesu započeli. A već u utorak Tramp, koji je dan ranije tvrdio da mu se javio „brojan“ broj zemalja čiji su brodovi „na putu“, poručio je da većina država članica NATO-a nije odgovorila trenutku.

„Mislim da NATO pravi veoma glupu grešku. I odavno se pitam da li bi NATO ikada bio tu za nas“, rekao je novinarima. „Ovo je bio veliki test, jer nam oni nijesu potrebni, ali je trebalo da budu tu.“

Na pitanje da li će „preispitati“ svoju posvećenost NATO-u, Tramp je odgovorio da mu „trenutno ništa nije na umu“, ali da „nije baš oduševljen“.

Ipak, Tramp je u svojim izjavama možda nagovijestio na koji način bi ubuduće mogao da kazni NATO. Više puta je pominjao američku podršku Ukrajini u ratu s Rusijom, za koju je rekao da je više koristila Evropi nego američkim interesima.

„Mi pomažemo njima, a oni nijesu pomogli nama, i mislim da je to veoma loša stvar za NATO“, rekao je Tramp.

Američki predsjednik je i ranije otvoreno razmatrao povlačenje podrške NATO-u, iako je posljednjih mjeseci govorio nešto pozitivnije o Alijansi, nakon što su se članice saglasile da povećaju izdvajanja za odbranu.

NATO je odbrambeni savez čija povelja predviđa kolektivnu odbranu svake članice koja bude napadnuta. Ta odredba aktivirana je samo jednom – nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, kada su članice pritekle u pomoć Sjedinjenim Državama.

Ali upravo su SAD i Izrael napali Iran, zbog čega su se druge članice pitale zašto bi NATO bio uključen u taj rat. Trampova administracija tvrdila je da je djelovala u odbrani od preventivnog iranskog udara na američke ciljeve u regionu, iako je CNN izvijestio da obavještajni podaci nijesu podržavali tu tvrdnju.

„Da budem jasan, to neće biti i nikada nije bilo zamišljeno kao misija NATO-a“, rekao je britanski premijer Kir Starmer (Kier Starmer) na konferenciji za novinare ove sedmice.

Njemački zvaničnici bili su nešto direktniji.

„Ovo nije naš rat; nijesmo ga mi započeli“, rekao je u ponedjeljak njemački ministar odbrane Boris Pistorius.

Za Trampa, međutim, pitanje učešća saveznika više se ticalo njihove percipirane posvećenosti sopstvenoj bezbjednosti. Tvrdio je da bi evropske i azijske zemlje, pošto više nego SAD zavise od nafte i gasa koji prolaze kroz Hormuški moreuz, trebalo da preuzmu odgovornost za njegovo patroliranje.

„Kir nije Čerčil“

U utorak je imao oštre riječi za evropske lidere koji su odbacili tu logiku.

„Kir nije Čerčil“, rekao je s podcjenjivanjem o britanskom premijeru, pokazujući na bronzanu bistu ratnog premijera iz Drugog svjetskog rata u Ovalnom kabinetu.

„Vrlo brzo će otići s funkcije“, rekao je Tramp za francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), koji je ranije odbio da se priključi grupi zaduženoj za bezbjednost moreuza.

Irski premijer Mihal Martin (Micheál Martin) je, sa svoje strane, uglavnom slušao tokom 45-minutnog sastanka. Irska nije članica NATO-a i nema vojne kapacitete da pomogne u moreuzu, čak i kada bi to željela.

Rat u Iranu izuzetno je nepopularan u Irskoj, a izraelske akcije odavno izazivaju pažnju na ostrvu na kojem postoji duboko ukorijenjena podrška Palestincima.

U jednom trenutku Trampa su pitali za komentare irske predsjednice, koja je ove sedmice rekla da je rat u Iranu kršenje međunarodnog prava.

„Ima sreće što postojim“, rekao je Tramp o irskoj predsjednici Ketrin Konoli (Catherine Connolly).

Kada je Martin odlučio da govori, naglasio je želju svoje zemlje da se sukob s Iranom riješi mirnim putem.

„I mi smo imali sopstveni sukob, koji je trajao 30 godina, i iz toga smo mnogo naučili kada je riječ o tome kako pokušati da se dođe do mira“, rekao je, aludirajući na decenije sektaškog nasilja poznate kao Nevolje.