Tramp prekinuo razgovore sa evropskim liderima da bi pozvao Putina

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp prekinuo je današnje razgovore u Vašingtonu sa evropskim liderima da bi pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je jedan diplomata EU za Rojters (Reuters).

Razgovori bi trebalo da budu nastavljeni nakon poziva, koji je Tramp prvobitno rekao da će uslijediti tek nakon što se konsultuje sa evropskim liderima, dodao je diplomata.

Njemački list Bild prvi je izvijestio o pozivu.

Lideri Njemačke, Britanije, Francuske, Italije, Finske i Evropske unije prate ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tokom njegove posjete Vašingtonu, kao i generalni sekretar NATO-a.

Tramp je rekao je Zelenskom  da će Sjedinjene Države pomoći da se garantuje bezbjednost Ukrajine u svakom dogovoru kojim bi se okončao rat, iako obim obećane pomoći nije odmah bio jasan.

Tramp je dao to obećanje tokom vanrednog samita u Bijeloj kući, gdje je ugostio Zelenskog i grupu evropskih saveznika, dva dana nakon što se sastao sa Putinom na Aljasci i nekoliko mjeseci poslije katastrofalnog sastanka u Ovalnoj kancelariji, kada su Tramp i potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) javno kritikovali ukrajinskog lidera.

Međutim, čini se da je mirovni sporazum daleko od izvjesnog. I Tramp i Zelenski su rekli da se nadaju da će današnje okupljanje na kraju dovesti do trilateralnih pregovora sa Putinom.

Kremlj još nije javno prihvatio takav sastanak i ostaje da se vidi da li je Putin, čije snage polako napreduju na istoku Ukrajine, spreman da sjedne za sto sa Zelenskim ili da učini značajne ustupke, navodi Rojters.

U međuvremenu, evropski lideri – koji su požurili u Vašington u znak podrške Ukrajini – pozvali su Trampa da insistira na tome da Putin pristane na prekid vatre prije nego što bilo kakvi razgovori mogu da napreduju. Tramp je ranije podržavao taj predlog, ali je promijenio stav nakon sastanka sa Putinom u petak, prihvativši umjesto toga stav Moskve da bilo kakav mirovni sporazum mora biti sveobuhvatan.

Tramp je rekao novinarima u Ovalnoj kancelariji da mu se dopada ideja o prekidu vatre, ali da dvije strane mogu raditi na mirovnom dogovoru dok se borbe nastavljaju.

„Volio bih da mogu da stanu, volio bih da stanu,“ rekao je. „Ali strateški, to bi moglo biti nepovoljno za jednu ili drugu stranu.“

Kasnije tokom dana, njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) i francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) su izrazili podršku prekidu vatre kao preduslovu za bilo kakve direktne razgovore sa Rusijom.

„Ne mogu da zamislim da bi sljedeći sastanak mogao da se održi bez prekida vatre,“ rekao je Merc, sjedeći za stolom sa Trampom i drugim liderima. „Dakle, hajde da radimo na tome i da pokušamo da izvršimo pritisak na Rusiju.“

Makron je takođe rekao da evropski lideri moraju biti uključeni i u naredne sastanke.

„Kada govorimo o bezbjednosnim garancijama, govorimo o bezbjednosti cijelog evropskog kontinenta,“ rekao je on Trampu.

Tramp, koji je više puta ponovio da vjeruje kako Putin želi da okonča rat, rekao je da je danas razgovarao sa Putinom i da će ga ponovo pozvati nakon sastanaka.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da Moskva ne smatra raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini održivim rješenjem za sukob.

Prijateljski ton poslije februarske katastrofe

Sastanak Trampa i Zelenskog bio je potpuno drugačijeg tona u odnosu na njihov prethodni susret u Ovalnoj kancelariji u februaru, koji se završio tako što su Tramp i Vens javno iskritikovali Zelenskog da nije dovoljno zahvalan.

Ovog puta, sastanak je izgledao mnogo srdačnije, uprkos okretanju američkog predsjednika ka Rusiji proteklih dana. Zelenski je zauzeo pomirljiv ton, zahvalivši se najmanje osam puta tokom svojih uvodnih obraćanja medijima.

Zelenskog su podržali i lideri Britanije, Njemačke, Francuske, Italije, Finske, Evropske unije i NATO-a, koji su otputovali u Vašington da pokažu solidarnost sa Ukrajinom i da insistiraju na snažnim bezbjednosnim garancijama za tu zemlju u bilo kojem poslijeratnom dogovoru.

Tramp je srdačno dočekao Zelenskog pri njegovom dolasku ispred Bijele kuće, izrazivši divljenje njegovom crnom odijelu, što je odudaralo od njegove uobičajene vojne odjeće.

Kada je jedan novinar pitao Trampa kakva je njegova poruka narodu Ukrajine, rekao je: „Volimo ih.“ Zelenski mu je zahvalio, a Tramp mu je stavio ruku na leđa u znak naklonosti prije nego što su ušli u Ovalnu kancelariju.

Nakon njihovog razgovora u četiri oka, Tramp i Zelenski održali su šire razgovore sa evropskim liderima.

Zelenski je opisao privatne razgovore sa Trampom kao „veoma dobre“ i rekao da su govorili o potrebi Ukrajine za američkim bezbjednosnim garancijama.

„Ovo je veoma važno, da Sjedinjene Države daju tako snažan signal i da su spremne za bezbjednosne garancije,“ rekao je Zelenski.

Tramp je rekao da su on i Zelenski tokom razgovora „pokrili mnogo tema.“

„Kada je riječ o bezbjednosti, biće mnogo pomoći,“ rekao je Tramp, dodajući da će evropske zemlje biti uključene. „One su prva linija odbrane jer su tamo, ali mi ćemo im pomoći.“

Tramp pojačava pritisak

Tramp insistira na brzom okončanju najkrvavijeg rata u Evropi u posljednjih 80 godina, a Kijev i njegovi saveznici strahuju da bi mogao pokušati da nametne dogovor po ruskim uslovima, nakon što je predsjednik u petak priredio crveni tepih – bukvalno – Putinu, protiv kojeg Međunarodni krivični sud (ICC) vodi postupak za ratne zločine.

Ruski napadi preko noći na ukrajinske gradove ubili su najmanje deset ljudi, u onome što je Zelenski nazvao „ciničnim“ pokušajem da se potkopaju razgovori.

Tramp je odbacio tvrdnje da je samit na Aljasci bio pobjeda za Putina, koji se suočava sa diplomatskom izolacijom još od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.

„Tačno znam šta radim i ne trebaju mi savjeti ljudi koji su godinama radili na svim ovim sukobima, a nikada nisu uspjeli da ih zaustave,“ napisao je Tramp na društvenim mrežama.

Trampov tim je rekao da će kompromisi biti potrebni na obje strane da bi se sukob okončao. Ali sam predsjednik je prebacio teret na Zelenskog, rekavši da Ukrajina treba da se odrekne nade da će povratiti Krim, koji je Rusija anektirala 2014, ili da će se pridružiti NATO vojnom savezu.

Zelenski je već gotovo u potpunosti odbacio nacrt Putinovih predloga sa sastanka na Aljasci. Ti predlozi uključuju predaju preostale četvrtine istočnog regiona Donjecka, koji je uglavnom pod kontrolom Rusije.

Svako odricanje od ukrajinske teritorije moralo bi da bude odobreno referendumom.

Rat je usmrtio ili ranio više od milion ljudi sa obje strane, uključujući hiljade, uglavnom ukrajinskih civila, prema analitičarima, i uništio velike djelove zemlje.

Zvaničnici u Ukrajini saopštili su da je napad dronom na stambeni kompleks u sjevernom gradu Harkovu usmrtio najmanje sedam osoba, uključujući jedno dijete i njenog 16-godišnjeg brata. U napadima na jugoistočni grad Zaporožje poginule su tri osobe, rekli su oni.

Ukrajinska vojska je u ponedjeljak saopštila da su njeni dronovi pogodili pumpnu stanicu nafte u ruskoj oblasti Tambov, što je dovelo do obustave isporuke preko naftovoda „Družba“.