SZO: Evropa puno pije, alkohol jeftin

Navike Evropljana u konzumiranju alkohola ozbiljno ugrožavaju zdravlje stanovništva, dok vlade ne koriste poresku politiku kako bi smanjile potrošnju, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Prema izvještaju SZO objavljenom u utorak, pivo je od 2022. godine postalo pristupačnije u 11 zemalja Evropske unije, a manje pristupačno u šest. Sličan, ali još izraženiji trend zabilježen je kod žestokih pića, koja su pojeftinila u 17 zemalja EU, dok su poskupjela u svega dvije. Kada je riječ o vinu, čak 14 zemalja EU uopšte ga ne oporezuje, uključujući velike proizvođače poput Italije i Španije, navodi se u izvještaju, prenosi Politiko (Politico).

Evropska unija obuhvata sedam od deset zemalja s najvećom potrošnjom alkohola po stanovniku u svijetu, a među najvećim konzumentima su Rumunija, Letonija i Češka. Alkohol je jedan od glavnih faktora rizika za nastanak raka, pri čemu se rizik povećava s većom konzumacijom.

Takođe je povezan s brojnim bolestima, uključujući kardiovaskularne poremećaje i depresiju, što dodatno opterećuje već prenapregnute zdravstvene sisteme.

SZO ističe da bi vlade trebalo aktivnije da djeluju kako bi zaštitile građane od štetnih posljedica alkohola, a povećanje cijena kroz poreze smatra se jednom od najefikasnijih mjera. Ipak, pojedine zemlje EU i dalje imaju minimalne ili nikakve poreze na određene vrste alkoholnih pića.

Činjenica da više od polovine zemalja EU uopšte ne oporezuje vino „neuobičajena je“ u međunarodnim okvirima, ocijenila je ekonomistkinja SZO Anne-Marie Perucic, dodajući da veća pristupačnost alkohola vodi ka većoj potrošnji.

„Izuzimanje nekog proizvoda nije uobičajeno. To se gotovo uvijek radi iz političkih ili socio-ekonomskih razloga, poput zaštite domaće industrije. Sa zdravstvenog stanovišta, to nema smisla“, kazala je Perucic za Politiko.

Tih 14 zemalja nalaze se u sjevernoj i centralnoj Evropi, uključujući Njemačku, Austriju i Bugarsku.

„Jeftiniji alkohol podstiče nasilje, povrede i bolesti“, rekao je Etjen Krug (Etienne Krug), direktor odjeljenja SZO za determinante zdravlja, promociju i prevenciju. „Dok industrija ostvaruje profit, javnost snosi zdravstvene posljedice, a društvo ekonomske troškove.“

Evropska unija je, s druge strane, isticala planove za zaštitu vinske industrije od prijetnji poput pada potrošnje i klimatskih promjena. U decembru su institucije EU usvojile paket mjera za podršku tom sektoru.

U međuvremenu, Evropska komisija je nedavno odustala od predloga uvođenja poreza na zaslađena alkoholna pića (alcopops) na nivou EU, u okviru plana „Bezbjedna srca“.

U odvojenom izvještaju, SZO je saopštila da su i zaslađena bezalkoholna pića postala pristupačnija u 13 zemalja EU od 2022. godine. Ishrana bogata šećerom povezuje se s gojaznošću, dijabetesom tipa 2, bolestima srca, masnom jetrom i pojedinim vrstama raka.