STO podigla prognozu rasta globalne trgovine za 2025, ali upozorila da su pogoršani izgledi za 2026.

featured image

7. okt 2025. 18:49

Svjetska trgovinska organizacija (STO) povisila je svoju prognozu rasta globalne trgovine za 2025., ali je upozorila da su se izgledi za 2026. pogoršali.

U najnovijem izvještaju „Global Trade Outlook and Statistics“ objavljenom danas, STO predviđa da će rast trgovinskog obima u 2025. iznositi 2,4%, što je oštar skok u odnosu na raniju procjenu od 0,9% iz avgusta.

Izgledi za sljedeću godinu nijesu tako ružičasti: organizacija je srezala ranije očekivanje rasta trgovinskog obima od 1,8% na mlakih 0,5%.

„Očekuje se da će rast trgovine usporiti u 2026. kako se globalna ekonomija hladi i kako se puni efekat viših carina konačno osjeti tokom cijele godine“, saopštila je STO, prenosi CNBC.

Trgovinske carine su postale dominantno obilježje — i protivvjetar — globalne trgovine otkako je predsjednik SAD Donald Tramp (Donald Trump) u aprilu šokirao i prijatelje i protivnike, režimom široko primijenjenih carina.

Države su požurile da dogovaraju trgovinske sporazume s Bijelom kućom, ali su čak i saveznici, poput Ujedinjenog Kraljevstva vidjeli da je osnovna carina od 10% zadržana na robu izvezenu u SAD.

Globalni trgovinski obimi snažno su porasli u prvoj polovini 2025, +4,9% na godišnjem nivou, zahvaljujući više faktora.

Među njima su bili unaprijed uvozno punjenje u SAD u očekivanju viših carina, te povoljni makrouslovi s dizinflacijom, podsticajnim fiskalnim politikama i zategnutim tržištima rada, što je podiglo realne dohotke i potrošnju u većim ekonomijama, navodi STO.

Snažan rast na tržištima u razvoju i povećana tražnja za robom povezanom s vještačkom inteligencijom (AI), uključujući poluprovodnike, servere i telekom opremu, takođe su podstakli rast globalne trgovine, dodaje se; AI-potrošnja je pogurala skoro polovinu ukupnog rasta trgovine u prvoj polovini godine, uz 20% godišnje rasta vrijednosti.

Foto: Shutterstock

Globalna trka za razvoj AI proizvoda se zahuktala

Globalna trka za razvoj AI proizvoda se zahuktala, pri čemu i SAD i Azija nastoje da dominiraju sektorom.

STO bilježi da su SAD činile otprilike petinu globalnog rasta u AI povezanoj trgovini u prvoj polovini 2025. Ipak, glavnina ekspanzije došla je iz Azije, koja je činila gotovo dvije trećine globalnog rasta AI-trgovine u istom periodu.

Velike ekonomije utrkuju se da razviju svoje AI kapacitete – i SAD i Kina ciljaju dominaciju. STO ponavlja da su SAD činile oko petine globalnog rasta AI-trgovine u prvoj polovini 2025, dok je Azija činila skoro dvije trećine tog rasta.

„Rast trgovine obuhvatio je cijeli digitalni lanac vrijednosti, od sirovog silicijuma i specijalnih gasova do uređaja koji napajaju cloud platforme i AI aplikacije“, navodi STO u izvještaju, uz napomenu da je „izvozni rezultat Azije bio snažan u AI-proizvodima, u skladu sa svjetskim naletom investicija u ovaj sektor“.

Kao ključni rizik, ekonomisti STO izdvajaju širenje trgovinski restriktivnih mjera i političke neizvjesnosti na veći broj ekonomija i sektora. S druge strane, kažu da bi postojan rast trgovine robom i uslugama vezanim za AI mogao pružiti srednjoročni podsticaj globalnoj trgovini.

Očekuje se da će rast izvoza usluga usporiti s 6,8% u 2024. na 4,6% u 2025. i 4,4% u 2026. Iako usluge nijesu direktno predmet carina, trgovina uslugama može biti posredno pogođena kroz veze s robnom trgovinom i proizvodnjom.

Oštro usporavanje: šta dalje

Gledano unaprijed, mogući znaci slabosti u trgovini i industrijskoj proizvodnji već su uočeni u razvijenim ekonomijama — uključujući pad poslovnog i potrošačkog povjerenja i sporiji rast zaposlenosti i dohotka, navodi STO.

Komentarišući najnovije izglede organizacije, generalna direktorica Ngozi Okondžo-Ivela (Ngozi Okonjo-Iweala) rekla je da su „odmjerene reakcije zemalja na promjene carina uopšte, potencijal rasta AI, kao i povećana međusobna trgovina ostatka svijeta — posebno među zemljama u razvoju — pomogli da se smanje trgovinski zastoji u 2025.“

„Otpornost trgovine u 2025. dobrim je dijelom zahvaljujući stabilnosti koju pruža multilateralni, na pravilima zasnovan trgovinski sistem. Ali samozadovoljstvo nije opcija“, dodala je. „Današnji poremećaji u globalnom trgovinskom sistemu su poziv na akciju državama da preosmisle trgovinu i zajedno postave jače temelje koji donose veći prosperitet ljudima svuda“.