Šta se krije u pozadini smjene dosadašnje šefice Petrola

Slovenski državni holding (SDH) obratio se naftnoj kompaniji Petrol sa zahtjevom za pojašnjenjem kadrovskih promjena. Naime, početkom novembra je došlo do smjene u vrhu kompanije, umjesto predsjednice uprave, Nade Drobne Popović, imenovan je dotadašnji član Uprave kompanije, Sašo Berger, a SDH se ovih dana obratio predsjedniku Nadzornog odbora, Janezu Žlaku sa zahtjevom za dodatnim pojašnjenjima.

U dopisu je, između ostalog, navedeno da Nadzorni odbor Petrola nije odgovarajuće komunicirao s dioničarima i širom zainteresovanom javnošću o razlozima smjene Nade Drobne Popović, kao i ranijoj smjeni člana Uprave, Jožeta Bajuka.

Iako su iz Petrola u oba slučaja saopštili da su menadžeri otišli na vlastitu incijativu i sporazumno, SDH ponovo traži obrazloženja ko je inicirao prijevremeni odlazak, jesu li oboje podnijeli jednostrani otkaz ili ih je s funkcije povukao Nadzorni odbor, ili se radilo o sporazumnom prijevremenom završetku mandata.

Takođe, SDH pita jesu li odstojali neki posebni razlozi vezani za člana, odnosno predsjednicu Uprave, na primjer, neodgovorno poslovanje ili slično – na osnovu kojih je Nadzorni odbor donosio svoje odluke. Ako se odstojali takvi razlozi, SDH traži pojašnjenje o kojim se to tačno razlozima radi.

SDH između ostalog zanima i je li bilo pritisaka izvana na bilo kojeg člana NO u vezi s kadrovskim potezima.

Na upit Forbes Slovenija predsjednik NO Petrola Janez Žlak je odgovorio da će o svemu informisati SDH nakon sjednice NO koja je zakazana za 14. decembar. Naglasio je pritom da je bivša predsjednica Uprave, Drobne Popović, kao i prije nje bivši član Uprave, Bajuk, otišla na vlastitu inicijativu, te da su članovi NO samo informisani o toj njenoj odluci. „Ako neko odluči otići, šta možeš učiniti kao nadzornik?“, uzvratio je pitanjem Janez Žlak.

Na pitanje smatra li ovaj potez SDH kao znak nepovjerenja prema NO ili njemu kao predsjedniku, odgovorio je negativno. Rekao je da država, ako procijeni, lako može zamijeniti sve članove NO Petrola. Napomenuo je da predlog za opoziv mora dobiti dvotrećinsku podršku na skupštini dioničara, a poznato je da njemu mandat ističe u proljeće 2025. godine.

Forbes Slovenija podsjeća da je Janez Žlak došao u NO Petrola u vrijeme prethodne vlade Janeza Janše, a da je već prošle godine u ovo vrijeme bilo naznaka neslaganja na liniji SDH – NO Petrola.

Tada je SDH ustvrdio da Žlak i još jedan član NO Petrola, Aleksander Zupančič, koji je takođe imenovan u vrijeme Janšine vlade, osim nadzora nad Petrolom, vode društva u kojima država ima prevladavajući uticaj – što je prema zakonu o SDH koji je usvojen u novembru prošle godine nedopustivo. Žlak je, naime, bio stečajni upravnik Rudnika Trbovlje Hrastnik, a Zupančič direktor Elektre Ljubljana. Žlak se tada „izvukao“ tako što je podnio ostavku na svoju dužnost u Rudniku Trbovlje, a SDH je pokrenuo postupak razrješenja Zupančiča. U decembru prošle godine je Zupančić podnio ostavku na poziciju u Elektri, ali SDH je insistirao na njegovoj smjeni, navodeći kao razlog – gubitak povjerenja.

No, predlog SDH nije dobio potrebnu podršku na skupštini Petrola i Zupančič je ostao u NO. Na sjednici skupštine se za njega zauzeo Dari Južna, vlasnik više od 10 odsto dionica Petrola, koji posljednjih godina ima takođe značajan uticaj i u NO društva.

Dakle, SDH, iako predstavlja državne vlasnike s ukupno 32-odstotnim udjelom, izgubio je upravljačku moć u Petrolu koji ima ukupno 21.300 dioničara.

A zašto je zapravo otišla Nada Drobne Popović?

Nakon odlaska Nade Drobne Popović s čela Petrola u političkim i ekonomskim krugovima su počela nagađanja o tome da zapravo nije otišla dobrovoljno.

Žlak i Drobne Popović su nakon sjednice održane prošle sedmice izjavili za javnost da su sami predložili sporazumni prekid jer više nisu dijelili iste poglede na vođenje društva s nadzornicima. Razloge nisu precizno objasnili, ali nesuglasice su, prema riječima Drobne Popović, počele ovog ljeta, kada je Uprava Petrola proširena novim članovima, Markom Ninčevićem i Sašom Bergerom. Tada su joj nadzornici navodno izrazili nepovjerenje tako što su joj smanjili ovlašćenja, a ona je bila nezadovoljna i novom podjelom nadležnosti unutar uprave, a – prema njenim tvrdnjama – zanemarene su i mjere zaštite od sukoba interesa prilikom raspodjele nadležnosti.

Već mjesecima prije njene smjene portal Necenzurirano.si je izvještavao o navodnom zahlađenju odnosna između Drobne Popović i uticajnog dioničara Daria Južne. Razlog navodno leži u poslovima u Hrvatskoj, kao i u nezadovoljstvu nekim poslovnim odlukama koje su, prema pisanju portala, imale negativne učinke na poslovanje Petrola. Žlak je prošle sedmice izjavio da su nadzornici vezano za te poslove naložili internu reviziju, no ona, prema njegovim riječima, nije pokazala nikakve nepravilnosti.

Nakon smjene u vrhu kompanije počele su kružiti i glasine da je razlog bio taj što Drobne Popović nije željela odobriti aneks ugovora o (neopravdanom) obračunu dodatnih radova za preduzeće CGP u vlasništvu Daria Južne. Problematizovala se visina ulaganja u benzinsku stanicu Barje, no, iz kompanije CGP su odgovorili da im nije poznato da postoji ikakav spor između Južna i Drobne Popović, pogotovo ne u vezi s navedenom benzinskom stanicom. Dodali su da se Južna „uopšte ne uključuje“ u poslove vezane za izgradnju ili dobijanje tih poslova, jer se time bavi vodstvo kompanije.

Iz Petrola nisu odgovorili na upit Forbes Slovenija jesu li primili zahtjev za sklapanje aneksa ugovora u vezi s projektom benzinske stanice Barje. Naveli su da „u tako zahtjevnim i obimnim investicionim projektima, poput izgradnje prodajnih mjesta Barje, sjever i jug, može doći do nepredviđenih promjena“, ali da će konačan obračun za ukupno izvedene radove biti objavljen po završetku projekta.

Bivša predsjednica Uprave Petrola, Drobne Popović je prošle sedmice na pitanje novinara o odnosu s moćnim dioničarom Darijem Južnom odgovorila da to „ne želi komentarisati“.

Andreja Lončar, Forbes Slovenija