Šta donosi ekonomski plan Kamale Haris: Zašto je ograničavanje cijena dočekano na nož

U središtu ekonomske agende Kamale Haris (Kamala Harris), predsjedničke kandidatkinje demokrata nalazi se predlog za borbu protiv „povećanja potrošačkih cijena“, naročito na prehrambene proizvode- inicijativa koja ima za cilj da se uhvati u koštac sa prioritetom birača, inflacijom.

Ona je najavila da će raditi na snižavanju potrošačkih cijena i da će „krenuti na velike korporacije koje nepravedno podižu cijene“.

Iako su prednosti ovog hrabrog plana trenutno nejasne, on se suočava sa ozbiljnom kritikom od industrijskih grupa i nekih ekonomista. 

Prekomjerno povećanje cijena uopšteno se može definisati kao situacija kada prodavci naplaćuju više za proizvod nego što fer tržište nalaže na osnovu ponude i potražnje, s ciljem ostvarivanja što većeg profita.

Obično iskorišćavaju nepovoljnu situaciju, pa tako, na primjer, prodavci na sportskim događajima naplaćuju dvostruko veću cijenu za flašu vode kada su temperature veoma visoke.

Međutim, prema Federalnoj banci u Ričmondu, zaustavljanje povećanja cijena nije „tehnički termin u ekonomiji“, što znači da se ovaj koncept ne prihvata univerzalno kao drugi ekonomski efekti poput ponude i potražnje ili obrnute veze između inflacije i nezaposlenosti.

Takođe, nije ni jasno kakvi bi bili efekti napora da se ograniči povećanje cijena.

Iz štaba Kamale Haris saopšteno je u petak da planiraju da zabrane povećanje cijena kako bi se borili protiv „ekstremnih cijena koje nisu povezane sa troškovima poslovanja koje su Amerikanci vidjeli u industriji hrane i prehrambenih proizvoda“, kao i da se obračuna s fuzijama i akvizicijama u industriji hrane kako bi se očuvala konkurencija.

Ipak, ostaje nejasno da li će ograničenja povećanja cijena u prodavnicama imati željeni efekat na američke potrošače, s obzirom na to da su cijene hrane istorijski nestabilne i mogu rasti ili padati zbog različitih faktora. Primjera radi, manjak kiše u zapadnoj Africi može izazvati rast cijena za kakao ili izbijanje ptičjeg gripa u Americi može dovesti do povećanja cijena jaja.

Takođe, nije postignut konsenzus da je korporativna pohlepa jedini uzrok skakanja cijena hrane: Studija Federalne banke San Franciska objavljena u maju pokazala je da „rastuće marže nisu bile glavni uzrok inflacije u posljednje tri godine“.

„Regulacija cijena može biti korisna, ali je složena“, objasnio je profesor ekonomije sa Univerziteta Karnegi Melon (Carnegie Mellon), Feliks Koenig (Felix Koenig), za Forbes.

Dodaje da je „ključno pitanje“ da li se reguliše „nepravedno“ tržište.

Ovo je važna distinkcija s obzirom na to da plafoni cijena u već konkurentnom tržištu mogu imati nepredviđeni efekat odvraćanja novih kompanija od ulaska na tržište, čime se dugoročno smanjuje konkurentnost u industriji.

„Ekonomisti se generalno protive većini kontrola cijena, vjerujući da one proizvode skupe nestašice i viškove“, napisao je ekonomista Federalne banke St. Louis, Kristofer J. Neli (Christopher J. Neely), u članku iz 2022. godine.

Predlog Kamale Haris za suzbijanje povećanja cijena izazvao je niz kritika od ekonomskih stručnjaka sa obje strane političkog spektra.

Brian Ridl (Brian Riedl), viši saradnik u desničarski orijentisanom Menhetn Institutu rekao je za Vašington post (The Washington Post) da „predstavlja povratak na lijene, neuspjele ekonomske politike iz 1970-ih, kada se kontrola cijena pokazala katastrofalnom za ekonomiju“, dok je Džejson Furman, ekonomista sa Univerziteta Harvard i zvaničnik administracije Bajdena, rekao za Njujork tajms (The New York Times): „Ovo nije razumna politika i nadam se da će se ispostaviti da je riječ o puno retorike, a malo stvarnosti.“

Derek Saul, Forbes

What Is Price Gouging? Here’s What To Know About Kamala Harris’ Core Economic Policy