Srebro i zlato skočili zbog carina, Tramp ih može ponovo uvesti i po zakonu starom 96 godina

Cijene zlata i srebra porasle su juče, pri čemu je srebro skočilo za gotovo 9%. Analitičari kao ključne faktore navode rastuće tenzije sa Iranom, slabije od očekivanih ekonomske podatke objavljene u petak ujutro i neizvjesnost nakon što je Vrhovni sud poništio carine predsjednika Donalda Trampa.

Cijena srebra iznosi 84,43 dolara u 15:40 po istočnoameričkom vremenu. To je rast od gotovo 9% i najviši nivo u više od nedjelju dana.

Cijena zlata iznosi 5.108,40 dolara u isto vrijeme, što je rast od više od 2%.

Više analitičara navelo je da rastuće tenzije između Sjedinjenih Država i Irana, nakon što je Tramp u petak izjavio da razmatra ograničene udare, doprinose rastu cijena zlata i srebra, jer povećane globalne napetosti obično podstiču potražnju za sigurnim utočištima za kapital.

Abdelaziz Albogdadi (Abdelaziz Albogdady), menadžer istraživanja tržišta u FXEM-u, rekao je za Volstrit žurnal da prijetnja udarima na Iran „nastavlja da ugrađuje geopolitičku premiju rizika u globalna tržišta“. To pomaže rastu cijena zlata i srebra.

Rastu cijena doprinijeli su i ekonomski podaci objavljeni u petak ujutro, koji su pokazali slabiji od očekivanog rast BDP-a u četvrtom kvartalu od 1,4%. Kao i rast indeksa lične potrošnje (PCE) od 0,4%, što ukazuje da inflacija i dalje ostaje povišena.

Bob Haberkorn, viši tržišni strateg u RJO Futures, rekao je za Rojters da podaci sugerišu da je ekonomija „blizu prekretnice“. Dodao je da i dalje postoji „mnogo nepoznanica i neizvjesnosti u vezi sa američkom ekonomijom, što ide u prilog zlatu“.

Uticaj odluke o carinama

Ranije u petak, Vrhovni sud presudio je da Tramp nije imao ovlašćenje da uvede sveobuhvatne carine koje su prošlog ljeta pogodile gotovo svaku zemlju. Sud je naveo da Zakon o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlašćenjima (IEEPA), koji predsjedniku omogućava uvođenje ekonomskih mjera tokom nacionalnih vanrednih situacija, ne obuhvata carine. Tramp je potom izjavio da će izvršnom uredbom uvesti novu globalnu carinu od 10%, ali da bi ona važila 150 dana, osim ako je Kongres ne produži.

Neki analitičari istakli su da bi poništavanje Trampovih carina moglo djelovati kao faktor za pad cijena zlata i srebra, jer su upravo carine i neizvjesnost koju su izazvale bile ključni razlog rasta cijena metala 2025. godine. Ipak, neizvjesnost oko posljedica sudske odluke trenutno podstiče rast cijena.

„Teško je zamisliti da će predsjednik jednostavno odustati. Pokušaće da ponovo uvede carine koristeći druge zakone, što će podstaći volatilnost“, rekao je za Rojters trgovac metalima i tržišni komentator Tai Vong (Tai Wong).

Bart Melek, globalni direktor strategije za robu u TD Securities, rekao je za Blumberg da presuda sugeriše da bi vlada morala da vrati više od 175 milijardi dolara uvoznicima, što bi „opteretilo budžet“. To bi moglo povećati „spekulacije da će monetarni instrumenti morati da se koriste za finansiranje države“. A to implicira da bi buduća smanjenja kamatnih stopa mogla dodatno podići cijene metala.

Tramp: Nova, globalna carina

Predsjednik Donald Tramp izjavio je juče da će uvesti dodatnu globalnu carinu od 10% kao odgovor na odluku Vrhovnog suda kojom su poništene njegove carine. Nazvao je presudu „užasnom odlukom“ i oštro kritikovao sudije koje su je podržale.

Tramp je rekao da će „odmah potpisati nalog o uvođenju globalne carine od 10% prema Članu 122 Zakona o trgovini iz 1974. godine, povrh postojećih carina“.

On je insistirao da Vrhovni sud „nije poništio carine, već samo određenu primjenu IEEPA“, mehanizma koji je koristio za uvođenje carina u aprilu.

„Odluka je pogrešna, ali to nije važno, jer imamo vrlo snažne alternative“, rekao je Tramp.

Izrazio je i sramotu zbog „određenih članova suda“ koji, prema njegovim riječima, nisu imali hrabrosti da učine ono što je ispravno za zemlju. Nazvao ih je „budalama“ i „ulizicama“, te je bez dokaza tvrdio da je Vrhovni sud bio pod uticajem stranih interesa.

Čestitao je trojici sudija koji su glasali protiv odluke – Bretu Kavanou (Brett Kavanaugh), Semjuelu Alitu (Brett Kavanaugh) i Klarensu Tomasu (Clarence Thomas) – nazvavši Kavanoa „genijem“.

Sudije koje je Tramp imenovao, Nil Gorsuč (Neil Gorsuch) i Ejmi Koni Baret (Amy Coney Barrett), glasale su zajedno sa troje liberalno orijentisanih sudija i predsjednikom suda Džonom Robertsom (John Roberts) (imenovanim od strane bivšeg predsjednika Džordža V. Buša (George W. Bush) za poništavanje carina, u odnosu glasova 6-3.

Mogućnosti

Zakon omogućava predsjedniku da reaguje na „velike i ozbiljne deficite platnog bilansa SAD“ kroz uvođenje carina do 15%. Te carine ističu nakon 150 dana bez odobrenja Kongresa, mada bi administracija teoretski mogla dozvoliti da isteknu, proglasi novi deficit i ponovo ih uvesti, prema Institutu Kato. Na pitanje da li će tražiti odobrenje Kongresa za carinsku politiku, Tramp je rekao: „Ne, nije mi potrebno. Već je odobreno“. Dodao je da bi „vjerovatno tražio i dobio odobrenje“.

Tramp nije želio da se obaveže na povraćaj novca kompanijama koje su već platile carine, iako je više od 1.000 njih podnijelo preventivne tužbe tražeći povraćaj sredstava u slučaju poništavanja carina. Izrazio je frustraciju što sud nije razmatrao pitanje povraćaja, rekavši da će „vjerovatno završiti na sudu narednih pet godina“. Takođe je najavio pokretanje „više“ istraga prema Članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. radi zaštite od nepoštenih trgovinskih praksi.

Administracija će tražiti nove načine za uvođenje carina nakon presude Vrhovnog suda. Iako je Tramp najavio „alternative“, nove carine će vjerovatno imati više ograničenja od poništenih.

Zakoni na raspolaganju

Član 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962. omogućava uvođenje carina na uvoz koji predstavlja prijetnju nacionalnoj bezbjednosti. Tramp ga je već koristio za automobile, čelik, aluminijum i druge proizvode. Pre uvođenja novih carina, potrebna je istraga.

Član 301 Zakona o trgovini iz 1974. omogućava uvođenje carina radi suzbijanja nepoštenih trgovinskih praksi, ali takođe zahtijeva prethodnu istragu.

Član 338 Zakona o carinama iz 1930. najširi je instrument i omogućava carine do 50% protiv zemalja koje diskriminišu američke firme. Ove carine ne zahtijevaju istragu. Nikada ranije nisu korišćene, pa je neizvjesno kako bi njihova primjena izgledala.

Da li će neku robu carine zaobići

Nije jasno, jer je predsjednik sugerisao da želi da u najvećoj mjeri zamijeni poništene carine ili čak ide i dalje. Trgovinski stručnjaci ranije su procjenjivali da bi administracija najprije mogla da se fokusira na glavne trgovinske partnere i veće sektore. To znači da bi manji sektori ili zemlje mogli privremeno ostati bez novih carina. Endru Sisiliano (Andrew Siciliano) iz KPMG globalne prakse za trgovinu i carine spekulisao je da bi maloprodajna i potrošačka roba mogle dobiti „predah“, jer je teže uvesti carine na tako širok spektar proizvoda.

Conor Murray, Sara Dorn, Alison Durkee, Forbes

Silver Surges 9%, Gold Also Rises Amid Tariff Ruling And Iran Tensions

Trump Imposes New 10% Global Tariff After Supreme Court Kills His ‘Liberation Day’ Levies

Trump Has ‘Backup Plan’ After Supreme Court Overturns Tariffs—Here’s How Far He Could Go