Sirovine u 2026: kako će se kretati cijene nafte, bakra, zlata i pšenice
U godini na izmaku na kretanje cijena sirovina, između ostalog, uticale su carine koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump), usporavanje rasta kineske ekonomije, rast potražnje za električnom energijom i ulaganja u vještačku inteligenciju. Cijene nafte su padale i, po svemu sudeći, taj pad će se nastaviti i naredne godine, dok su cijene osnovnih metala uglavnom rasle, što se očekuje i u 2026. Na cijene prehrambenih sirovina, poput pšenice i kukuruza, i dalje utiče rat u Ukrajini.
Uopšteno, cijene sirovina su ove godine rasle. Agregatni indeks cijena sirovina koji priprema Blumberg (Bloomberg Commodity Index) od početka godine porastao je nešto više od 15 odsto. Indeks S&P GSCI (Goldman Sachs Commodity Index) u istom periodu ojačao je pet odsto.
Pogledali smo kakvi su izgledi za cijene ključnih sirovina u 2026. godini.
Nafta će dodatno pojeftiniti
Sirova nafta je ove godine pojeftinila, jer svjetska proizvodnja raste uprkos ukrajinskim napadima dronovima na ruske rafinerije i sankcijama ruskoj proizvodnji. Tome doprinosi i povećanje proizvodnje proširenog kartela zemalja izvoznica nafte OPEC+, u kojem su najveći proizvođači Saudijska Arabija i Rusija. Nakon dugotrajnog smanjenja proizvodnje, ove zemlje sada nastoje da zaštite svoj tržišni udio od drugih velikih proizvođača poput SAD-a, Brazila, Kanade i Gvajane, koji takođe povećavaju proizvodnju.
Potražnja za naftom ne prati ovaj rast ponude, čemu, prema navodima Međunarodne agencije za energiju (IEA), doprinosi sve veća elektrifikacija svjetske ekonomije – od električnih vozila do obnovljivih izvora energije. Agencija za 2026. godinu prognozira višak ponude od gotovo četiri miliona barela dnevno, što čini skoro četiri odsto svjetske proizvodnje. Članice OPEC-a, s druge strane, smatraju da će potražnja otprilike pratiti ponudu.
Bar u prvoj polovini godine, i u NLB Skladima vide „veću vjerovatnoću daljeg pada cijena“ kao posljedicu viška ponude, dok značajniji rast potražnje ne očekuju, rekao je za Forbes Slovenija upravnik imovine u NLB Skladima Matej Gosar. Prema njegovim riječima, trend bi mogle preokrenuti geopolitičke promjene ili smanjenje proizvodnje zemalja OPEC-a.
Američka Uprava za energetske informacije (EIA) očekuje da će ove godine prosječna cijena barela nafte brent iznositi 69 dolara za barel od 159 litara, dok bi barel nafte WTI (West Texas Intermediate) trebalo da košta 65 dolara. U prethodne dvije godine prosječna cijena brenta bila je iznad 80 dolara. Od početka godine cijena je pala 18 odsto.
Za narednu godinu EIA očekuje još niže cijene, 55 dolara za barel brenta i 51 dolar za WTI. Kako navode, cijene će u prvom kvartalu 2026. pasti jer će se tokom zimskih mjeseci, kada je potražnja za naftom obično niža, povećati svjetske zalihe u skladištima.
Jeftiniji i gas
Cijena prirodnog gasa u Evropi pala je oko 45 odsto od početka godine, uz snažan pad krajem godine, iako je nastupilo hladno vrijeme, a zalihe gasa u evropskim skladištima bile su oko 10 odsto ispod petogodišnjeg prosjeka.
Glavni razlog je rast isporuka tečnog prirodnog gasa (LNG) iz SAD-a, koje su ove godine Evropi obezbijedile više od polovine ukupnog LNG-a. Kako je potražnja u Aziji ograničena, Evropa je postala glavna destinacija za američki gas, čime je ove godine smanjen jaz između cijene gasa na američkom čvorištu Henry Hub i cijene na holandskom čvorištu TTF, koje važi za referentnu cijenu gasa u EU.
Fjučers ugovor za gas s tromjesečnim rokom isporuke na TTF-u trenutno iznosi nešto više od 28 eura po megavat-satu (€/MWh), dok je godišnji prosjek 35 eura, prema podacima analitičke kuće Kpler. Goldman Sachs očekuje da će prosječna cijena naredne godine iznositi 29 eura, a godinu kasnije 20 eura. U periodu 2028/29 gas u Evropi mogao bi pojeftiniti čak do 12 eura po megavat-satu.
Gosar iz NLB Skladova procjenjuje da će cijena gasa naredne godine biti viša, ali ne značajno. „Rast će vjerovatno biti izraženiji u SAD-u zbog bržeg rasta potražnje za električnom energijom, naročito u prvoj polovini godine. U Evropi se nastavlja zamjena gasa drugim energentima i, uz dovoljan obim uvoza, značajan rast cijena nije vjerovatan; tokom ljetnjih mjeseci moguće je i dodatno pojeftinjenje“, rekao je on.
Cijene na TTF-u približno su dvostruko više od američkih – na Henry Hubu gas košta oko četiri dolara po milionu britanskih termalnih jedinica (MMBtu), što je približno 12 eura po megavat-satu. To je najmanji jaz od 2021. godine. Kreditni rejting-agencija Fitch Ratings procjenjuje da će dodatni kapaciteti za ukapljivanje gasa u naredne dvije godine dovesti do cijena na TTF-u koje će biti oko četvrtinu niže nego ove godine.
Industrijski metali „idu kao alva“
Većina industrijskih metala ove godine je poskupjela zahvaljujući snažnoj potražnji, uprkos velikoj rasprodaji u aprilu, kada je Tramp uveo visoke carine većini trgovinskih partnera. Iako je makroekonomsko okruženje neizvjesno, potražnja ostaje visoka zbog ulaganja u elektrifikaciju, data centre i odbranu.
Prema procjenama kompanije za trgovinu sirovinama Fastmarkets, ovi investicioni trendovi će se nastaviti. Kako navodi Gosar, Evropska unija očekuje povećanje potrošnje električne energije za 40 odsto do 2030. godine, što postojeća infrastruktura ne može da obezbijedi, pa su potrebna globalna ulaganja od 500 milijardi dolara godišnje. Istovremeno jačaju ulaganja u drugu infrastrukturu i odbranu.
„Očekujemo da će sve navedeno doprinijeti rastu potražnje za industrijskim metalima, a time i rastu cijena. Taj rast je dodatno podstaknut činjenicom da su na strani ponude danas prisutna znatno veća regulatorna i ekološka ograničenja nego ranije“, smatra upravnik imovine.
Rekordan rast bakra
Industrijski metal s najširom primjenom – bakar – ove godine je dostizao rekordne vrijednosti. Crveni metal, koji se smatra pokazateljem stanja svjetske ekonomije, suočava se sa rastućim deficitom, jer je proizvodnja u ključnim rudnicima u Čileu i Peruu ograničena, kineske rafinerije zbog niskih marži i nedostatka sirovine smanjuju preradu, dok globalna potražnja raste zahvaljujući pomenutim ulaganjima.
Cijena bakra s tromjesečnim rokom isporuke na Londonskoj berzi metala (LME) dostigla je 22. decembra novi rekord od 11.982 dolara po toni, nakon gotovo 40-odstotnog rasta na godišnjem nivou. Rast su podstakla očekivanja nižih kamatnih stopa u SAD-u i premještanje bakra iz Londona u SAD uoči moguće uvođenja američkih uvoznih carina, što bi drugdje moglo izazvati nestašicu.
Viši upravnik investicionih fondova u Triglav Investmentsu Matjaž Dlesk, zbog navedenih faktora, očekuje nastavak rasta i ubuduće. Prema procjeni Fastmarketsa, uzlazni trend biće prisutan makar do prvog kvartala naredne godine. Banka JP Morgan prognozira da će prosječna cijena bakra u 2026. iznositi 12.075 dolara po toni, uz vrhunac od 12.500 dolara u drugom kvartalu. Citigroup predviđa cijenu od 13.000 dolara po toni do drugog kvartala.
Pored bakra, snažan rast bilježe i kalaj i aluminijum, čija je ponuda takođe ograničena. Izuzetak od trenda su prvenstveno olovo i nikl, dok Fastmarkets predviđa pad cijena cinka u 2026. i 2027. godini, jer Kina, uprkos globalnom deficitu, ima veliki višak proizvodnje koji ubrzano izvozi.
Sjaj plemenitih metala
Rekorde su ove godine obarali i plemeniti metali – zlato, srebro i platina. Zlato je, uz godišnji rast od oko 66 odsto i čak 50 novih rekorda, poskupjelo zahvaljujući kupovinama centralnih banaka koje su nastojale da diverzifikuju rezerve u svjetlu geopolitičkih tenzija, nakon što su zapadne zemlje 2022. godine zamrzle ruske devizne rezerve, kao i zbog nižih kamatnih stopa američke centralne banke Federalne rezerve (Fed).
Još impresivniji rast u 2025. zabilježili su srebro i platina. Njihove cijene, pored interesovanja investitora i ograničene proizvodnje, dodatno podstiče i industrijska potražnja. Srebro je više nego udvostručilo vrijednost i u decembru dostiglo rekordnih 69 dolara za uncu od 31,1 grama, dok je platina porasla 136 odsto i dostigla cijenu od 2.063 dolara po unci.
U NLB Skladima u 2026. očekuju „da će se pritisak na rast cijena zlata i srebra nastaviti“, osim u slučaju smanjenja geopolitičkih tenzija. Manjak ponude i rekordnu industrijsku potražnju za srebrom očekuje i industrijsko udruženje Silver Institute, dok Svjetski savjet za zlato (World Gold Council – WGC) procjenjuje da bi zlato moglo da poskupi između 15 i 30 odsto u slučaju ekonomske krize, odnosno između 5 i 15 odsto u slučaju blažeg usporavanja rasta. Ukoliko se ekonomski rast ponovo ubrza, cijena zlata mogla bi pasti između 5 i 20 odsto, navodi WGC.
Optimistični su i analitičari s Vol strita (Wall Street). Američka banka JP Morgan za 2026. prognozira cijene zlata između 5.200 i 5.300 dolara po unci. Goldman Sachs do kraja naredne godine očekuje cijenu od oko 4.900 dolara, Deutsche Bank u osnovnom scenariju predviđa 4.450 dolara, dok Morgan Stanley računa na oko 4.500 dolara po unci od 31,1 grama. Trenutna spot cijena je iznad 4.400 dolara, nakon novog rekorda postignutog u ponedjeljak.
Hrana: stabilan izvoz preko Crnog mora
Cijene osnovnih prehrambenih sirovina, koje mjeri indeks Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), tokom 2025. su rasle, da bi u posljednja tri mjeseca pale i do kraja novembra se spustile nešto ispod početnog godišnjeg nivoa. Meso i biljna ulja su poskupjeli, dok su mliječni proizvodi, žitarice i šećer pojeftinili.
Svjetska banka za ovu godinu prognozira blagi rast cijena prehrambenih sirovina od 0,2 odsto, dok za 2026. očekuje njihov pad od 2,2 odsto. Pri tome bi sirovine za hranu trebalo da poskupe 0,3 odsto, dok bi sirovine poput kakaa, kafe i čaja, mogle pojeftiniti 7,2 odsto.
FAO navodi da bi svjetska proizvodnja pšenice u 2025. prvi put mogla premašiti tri milijarde tona, a raste i proizvodnja drugih žitarica. To je djelimično posljedica stabilizacije proizvodnje u crnomorskom regionu, nakon što je Rusija 2023. godine izašla iz sporazuma s Ukrajinom o izvozu ukrajinskog žita.
Kako piše Fastmarkets, od tada su uspostavljeni alternativni pravci snabdijevanja. Rusija, koja je s oko petine svjetskog izvoza najveći izvoznik pšenice, u 2026. godini će vjerovatno dodatno ojačati svoju poziciju, jer očekuje sedmoprocentni rast proizvodnje, na 87 miliona tona, od čega je više od polovine namijenjeno izvozu.
„Kretanje cijena osnovnih prehrambenih sirovina u najvećoj mjeri zavisi od faktora koji mogu izazvati šokove na strani ponude, poput ograničenja transportnih pravaca i vremenskih prilika“, objašnjava Gosar. „U odsustvu takvih šokova, kod većine prehrambenih sirovina ne očekujemo rast koji bi značajno odstupao od stope inflacije. Izuzetak su pojedine sirovine kod kojih je u skorijoj prošlosti došlo do poremećaja u ponudi i brzog rasta cijena (kakao, kafa, šećer, pirinač). Kod njih očekujemo stabilizaciju cijena, jer su uzroci ponovnih šokova u ponudi uglavnom otklonjeni.“
Jan Artiček, Forbes Slovenija