Savjeti IEA za ublažavanje posljedica globalne energetske krize: Rad od kuće, sporija vožnja i bez plinskih šporeta

Mjere na strani ponude same po sebi neće biti dovoljne da ublaže „najveći poremećaj u snabdijevanju u istoriji globalnog tržišta nafte“, usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, upozorila je Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Umjesto čekanja da se poremećena proizvodnja oporavi, smanjenje potražnje moglo bi ublažiti pritisak na potrošače i pomoći da cijene brže padnu.

Smanjenje drumskog i avio-saobraćaja, rad od kuće gdje god je to moguće, kao i prelazak na električno kuvanje, mogli bi značajno pomoći da se ublaži udar na potrošače, navela je agencija, prenosi CNBC.

Povećani geopolitički rizici uznemirili su trgovce, podižući ne samo cijene sirove nafte, već i troškove rafinisanih derivata poput dizela i avionskog goriva, što direktno utiče na transport, logistiku i potrošačke cijene.

Cijene nafte porasle su više od 40% od početka američko-iranskog rata 28. februara, dostigavši najviše nivoe od 2022. godine, pošto je snabdijevanje ozbiljno poremećeno, uglavnom zbog efektivnog zatvaranja Hormuškog moreuza.

Taj moreuz je uski pomorski koridor uz obalu Irana koji povezuje Persijski i Omanski zaliv, a njime se uobičajeno transportuje oko petine ukupne svjetske potrošnje nafte.

Države su već počele da koriste strateške rezerve nafte, pri čemu je planirano oslobađanje stotina miliona barela.

IEA je prošle sedmice dogovorila puštanje 400 miliona barela nafte kako bi odgovorila na poremećaj u snabdijevanju izazvan ratom s Iranom, što je najveća takva intervencija u istoriji organizacije, ali bez preciziranja kada će te zalihe stići na tržište.

Smanjenje tražnje za naftom

Dok kreatori politika nastavljaju da upravljaju poremećajima u snabdijevanju, koordinisani napori za smanjenje potrošnje mogli bi donijeti najbrže olakšanje.

„Smanjenje tražnje je ključan i hitan alat za ublažavanje pritiska na potrošače, kroz poboljšanje priuštivosti i jačanje energetske sigurnosti“, saopštila je IEA u petak, predstavljajući niz mjera koje domaćinstva i kompanije mogu preduzeti kako bi smanjili potražnju.

Među najefikasnijim koracima su podsticanje rada na daljinu gdje god je to moguće, veće korišćenje zajedničke vožnje i javnog prevoza, kao i smanjenje putovanja avionom koja nijesu neophodna.

Mjere su prvenstveno usmjerene na drumski saobraćaj, koji čini oko 45% globalne potražnje za naftom.

Rad od kuće, gdje je moguć, smanjuje potrošnju goriva za odlazak na posao, dok bi niža ograničenja brzine, prelazak sa privatnih automobila na javni prevoz, kao i naizmjenično korišćenje privatnih vozila u gradovima, mogli dodatno smanjiti gužve i potrošnju goriva, navodi agencija.

Mjere koje bi upotrebu tečnog naftnog gasa (LPG) preusmjerile sa transporta ka ključnim namjenama poput kuvanja takođe mogu pomoći da cijene ostanu niže, kao i uvođenje alternativnih čistih rješenja za kuvanje koja smanjuju oslanjanje na LPG.

Porezi

Države takođe razmatraju fiskalne mjere kako bi ublažile pritisak na potrošače i spriječile nagli rast cijena goriva, koji bi mogao dodatno pojačati inflatorne pritiske.

Španija planira da smanji porez na dodatu vrijednost (PDV) na gorivo sa 21% na 10%, prenose lokalni mediji pozivajući se na izvore upoznate sa tim pitanjem. Prema istom izvještaju, vlada će ukinuti i porez od 5% na električnu energiju.

Italija je u srijedu smanjila akcize na gorivo, dok je njemačko ministarstvo finansija saopštilo da razmatra načine da zaštiti potrošače od rasta cijena goriva, uključujući i uvođenje poreza na ekstraprofit naftnim kompanijama.

Rano u petak, terminski ugovori za međunarodnu naftu Brent sa isporukom u maju porasli su 1,3% na 109,93 dolara po barelu, dok su terminski ugovori za američku naftu West Texas Intermediate sa isporukom u aprilu uglavnom bili nepromijenjeni, na 96,20 dolara.