SAD i EU postigli trgovinski sporazum uz carinu od 15 odsto

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija postigle su danas trgovinski sporazum  kojim se fiksira carinska stopa na uvoz iz EU na 15 odsto, svega nekoliko dana prije roka koji je postavio američki predsjednik Donald Tramp.

Tramp je nakon sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen (Ursula von der Leyen) u svom golf-klubu Ternberi u Škotskoj, saopštio američkim novinarima da je sporazum postignut, prenosi Politiko (Politico).

„Ovo je najveći od svih“, rekao je Tramp poslije sastanka koji je trajao oko sat vremena.

Fon der Lajen, koja je hitno doputovala u Škotsku kako bi se sastala sa Trampom rekla je:

„Morali smo da odradimo težak posao. Ali veliko hvala i na brojnim razgovorima koje smo vodili na putu ka cilju — ali sada smo uspjeli.“

Tramp je, čitajući sa papira, rekao da će EU pristati da kupi energetskih proizvoda u vrijednosti od 750 milijardi dolara. Takođe će se obavezati da uloži još 600 milijardi dolara više od prethodno planiranog iznosa u SAD.

Carinska stopa na uvoz iz EU biće 15 odsto. Fon der Lajen, govoreći kasnije na konferenciji za medije, rekla je da će to biti gornja granica i da će ista stopa važiti za automobile, farmaceutske proizvode i poluprovodnike. O carinskom režimu za alkoholna pića još se nije odlučivalo.

Evropa će zamijeniti ruski gas kupovinom američke energije u vrijednosti od 250 milijardi dolara godišnje, tokom Trampovog mandata, dodala je ona.

Tramp je takođe rekao da će čelik i aluminijum i dalje biti podložni carini od 50 odsto. Fon der Lajen je izjavila da će Vašington i Brisel raditi zajedno na uspostavljanju „zaštitnog prstena“ kojim bi se adresirao globalni višak kapaciteta.

Pregovori su uslijedili nakon dvonedjeljne pat-pozicije koju je izazvao Tramp, koji je u pismu fon der Lajen zaprijetio povećanjem carina na većinu robe iz EU do 30 odsto, ukoliko se ne postigne sporazum do 1. avgusta.

Prvi signal mogućeg proboja desio se kada je fon der Lajen u petak objavila da će da se sretne sa Trampom u Škotskoj, gdje je američki predsjednik bio u privatnoj posjeti.

Eskalacija za deeskalaciju

Trampova eskalacija šokirala je evropske trgovinske pregovarače, koje su njihovi američki sagovornici ranije uvjeravali da je preliminarni sporazum na dohvat ruke.

Uslijedila je igra nerava, dok je Tramp najavljivao niz drugih sporazuma — uključujući i onaj sa Japanom, koji je postavio osnovnu carinsku stopu od 15 odsto i donio olakšice japanskoj auto-industriji. Neki su to protumačili kao postavljanje referentne vrijednosti.

Istovremeno, blok od 27 država članica EU aktivirao je kontramjere u trgovini, sastavljajući listu američkih proizvoda u vrijednosti od 93 milijarde eura — u rasponu od aviona do automobila, i od soje do burbona iz Kentakija — koji bi bili podložni kontracarini do 30 odsto. Te mjere trebalo je da stupe na snagu 7. avgusta, u slučaju da dogovor ne bude postignut.

Fon der Lajen je ranije isticala značaj transatlantskog trgovinskog odnosa vrijednog 1,7 biliona dolara — najvećeg na svijetu — i apelovala na Trampa da naprave najveći sporazum koji je bilo ko od njih ikad postigao.

Govoreći kasnije, rekla je:

„Dvije najveće ekonomije trebalo bi da imaju dobar trgovinski tok između sebe. Mislim da smo pogodili tačno ono što smo tražili. Izbalansirati, ali omogućiti trgovinu na obje strane. Što znači dobra radna mjesta sa obje strane Atlantika, što znači prosperitet sa obje strane Atlantika, i to nam je bilo važno.“

Jedinstvo i prijateljstvo

Tramp, koji je ranije izjavio da je „bio loše raspoložen“, rekao je da je zadovoljan ishodom.

„Ovo će donijeti puno jedinstva i prijateljstva. Ispašće veoma dobro“, rekao je Tramp. „Ovo je bio najveći od svih.“

Fon der Lajen se u Ternberiju pridružio i komesar za trgovinu Maroš Šefčovič, dok je sa američke strane ministar trgovine Hauard Latnik (Howard Lutnick) doputovao na prve bilateralne trgovinske pregovore na visokom nivou otkako je Tramp u aprilu uveo sveobuhvatne carine ostatku svijeta.

Latnik je rekao novinarima da se rezultat istrage o industriji poluprovodnika, koja bi mogla dovesti do novih sektorskih carina, očekuje za oko dvije nedjelje.

Sporazum sa EU pokazao se težim za Trampov tim nego dogovori sa Japanom i još nekolicinom zemalja, što odražava ekonomsku snagu bloka kao tržišta sa 450 miliona potrošača.

Način na koji EU vodi trgovinsku politiku, sa izvršnom Komisijom koja pregovara u ime i uz obavezu konsultovanja svih 27 članica, takođe je otežavao Trampov impulsivan stil pregovaranja koji je doveo do razbijanja multilateralnog trgovinskog sistema iz poslijeratne ere.

Iako EU nikada nije sprovela najavljene kontramjere, niti aktivirala svoj „trgovinski bazuka mehanizam“, Instrument protiv prinude (Anti-Coercion Instrument), ovi mehanizmi imali su odvraćajući efekat zbog mogućeg ekonomskog uticaja na birače u republikanskim uporištima i na industrije sa jakim lobijem u Vašingtonu.

Nije odmah objavljeno nijedno zajedničko saopštenje niti tekst sporazuma. Osoba bliska evropskom pregovaračkom timu rekla je da je neophodno stabilizovati pisani sporazum što je prije moguće.

Evropska komisija bi, prema riječima portparola danskog predsjedavanja Savjetom EU, međuvladinog tijela Unije, u ponedjeljak trebalo da informiše ambasadore EU u Briselu o sadržaju trgovinskog sporazuma.