Rusija ograničava Telegram zbog navodnih kršenja zakona
Ruski internet regulator saopštio je u utorak da ograničava platformu za razmjenu poruka Telegram zbog navodnih kršenja zakona, dok Moskva pojačava napore da korisnike usmjeri ka domaćoj onlajn usluzi koja je strože kontrolisana.
Vlasti u Rudsiji su više puta prijetile stranim tehnološkim platformama prisilnim usporavanjem ili potpunom zabranom, ukoliko ne budu poštovale ruske propise, piše Juronjuz (Euronews).
Od kompanija se zahtijeva da podatke ruskih korisnika čuvaju unutar zemlje i da preduzmu korake kako bi spriječile da se njihove usluge koriste u svrhe koje Moskva naziva „kriminalnim i terorističkim“.
Kritičari i organizacije za ljudska prava tvrde da su ove mjere transparentan pokušaj Kremlja da proširi nadzor i pojača kontrolu nad korišćenjem interneta, u okviru široke kampanje suzbijanja neslaganja zbog rata u Ukrajini.
U saopštenju koje su prenijeli državni mediji, regulator za komunikacije Roskomnadzor naveo je da će „nastaviti da uvodi fazna ograničenja“ za Telegram, dodajući da platforma nije uskladila poslovanje sa zakonima zemlje. Dodatne detalje nisu iznijeli.
Telegram se u Rusiji i dalje masovno koristi, kako kao servis za dopisivanje, tako i kao društvena mreža, pri čemu većina istaknutih javnih ličnosti, uključujući državne institucije i Kremlj, redovno objavljuje informacije i saopštenja.
Ipak, Moskva promoviše konkurenta pod nazivom Maks (Max), uslugu uz državnu podršku koja integriše dopisivanje sa plaćanjima i pristupom državnim servisima.
Korisnici Telegrama širom Rusije u utorak su prijavljivali sporiji saobraćaj i kašnjenja pri preuzimanju sadržaja, nekoliko sati prije objave Roskomnadzora.
Regulator je nastojao da uspori i druge strane platforme, uključujući WhatsApp u vlasništvu Mete i YouTube kompanije Gugl (Google).
Kontroverzni osnivač
Rusija je ranije pokušala da zabrani Telegram, koji je osnovao preduzetnik ruskog porijekla Pavel Durov, koji posjeduje i francusko i emiratsko državljanstvo, ali na kraju nije uspjela da blokira pristup i zabranu je ukinula 2020. godine.
Durov je dugo bio u sukobu sa ruskim vlastima i bio je primoran da se odrekne kontrole nad VK, društvenom mrežom koja se često opisuje kao ruski ekvivalent Fejsbuka (Facebook), pod pritiskom države.
Novac od prodaje iskoristio je da 2013. pokrene Telegram, dok je živio u egzilu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Durov je 2024. godine zadržan u Parizu, u okviru francuske istrage o navodnoj umiješanosti Telegrama u kriminalne aktivnosti.
Francuska mu je u julu 2025. ukinula ograničenja putovanja, iako je istraga i dalje u toku.
Prošle sedmice, Madrid je optužio Telegram za širenje dezinformacija, nakon što je Durov poslao poruku unutar aplikacije svim korisnicima u Španiji, kritikujući nacrt zakona o društvenim mrežama koji je predložila vlada premijera Pedra Sančesa (Pedro Sanchez).
