Rusija naložila blokadu Votsapa u obračunu s aplikacijama za dopisivanje

AKTUELNO Forbes Crna Gora 12. feb 2026. 14:32
featured image

12. feb 2026. 14:32

Rusija je naložila blokadu Votsapa (WhatsApp), dok Kremlj nastavlja da pooštrava ograničenja za aplikacije za razmjenu poruka.

Votsap, u vlasništvu kompanije Meta, saopštio je da je cilj ove mjere da se više od 100 miliona korisnika aplikacije u Rusiji “pogura” ka državnoj aplikaciji za nadzor.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za BBC da je odluka donesena “zbog [Metine] nespremnosti da se uskladi s normama i slovom ruskog zakona”. Kazao je da Meta može nastaviti rad ako se “uskladi sa [zakonom] i uđe u dijalog”.

Na pitanje da li vlasti pokušavaju da natjeraju Ruse da koriste državno razvijenu aplikaciju Max, Peskov je odgovorio da je “nacionalni mesindžer dostupna alternativa” za građane Rusije.

Ruski regulator za internet Roskomnadzor saopštio je ove sedmice da dodatno ograničava pristup i aplikaciji Telegram, navodeći nedostatak bezbjednosti. Telegram je veoma popularan u Rusiji i navodno ga u velikoj mjeri koriste i ruske snage u Ukrajini.

Proratni blogeri žalili su se da ova mjera otežava komunikaciju na terenu.

Još prije invazije na Ukrajinu 2022. godine, ruske vlasti počele su da rade na stvaranju domaće alternative globalnom internetu. Tokom rata ti napori su ubrzani, uz snažniji pritisak ka platformi Max koju podržava država.

Kritičari tvrde da bi Max mogao služiti za nadzor, iako državna medijska scena to negira. Max se sada intenzivno promoviše širom Rusije kroz TV reklame i bilborde, uz angažman lokalnih zvaničnika i medija.

Rusija tvrdi da su i Votsap i Telegram odbili da skladište podatke ruskih korisnika u zemlji, kako zakon zahtijeva. Vlasti u Moskvi takođe navode da je WhatsApp jedna od glavnih usluga preko kojih se varaju i iznuđuju Rusi – što koriste kao argument da ljudi pređu na Max.

Votsap je saopštio da čini sve što može da bi ljudi ostali povezani.

“Pokušaj da se izoluje više od 100 miliona korisnika od privatne i bezbjedne komunikacije korak je unazad i može dovesti samo do manje bezbjednosti za ljude u Rusiji”, navodi se u saopštenju.

Državna agencija Tass ranije ove godine javila je da se očekuje da Votsap bude trajno blokiran u zemlji tokom 2026. godine.

“Takve oštre mjere” su “potpuno opravdane” jer je Rusija Metu označila kao ekstremističku organizaciju, citiran je ruski zvaničnik Andrej Svincov.

Votsap je ranije bio najpopularniji servis za dopisivanje u Rusiji, ali otkako je Meta 2022. označena kao ekstremistička, njene aplikacije poput Instagrama i Fejsbuka (Facebook) blokirane su u Rusiji i dostupne su samo preko virtuelnih privatnih mreža (VPN). Rusima nije zabranjeno da koriste Metine proizvode.

Projekat za digitalna prava Na Svjazi saopštio je da Rusija sve češće uklanja sajtove iz državnog registra internet adresa kojim upravlja Roskomnadzor.

Navode da sada iz Nacionalnog sistema domenskih imena (NSDI) nedostaje 13 popularnih resursa, uključujući Jutjub (YouTube), Fejsbuk, WhatsApp Web, Instagram, BBC i Dojče vele (Deutsche Welle). Kada se unos ukloni, sajt se ne otvara bez VPN-a.

Moskva je uložila velike napore da korisnike preusmjeri na državno razvijeni Max, za koji kritičari tvrde da nema end-to-end enkripciju, pa bi vlasti mogle lakše da mu pristupe.

Aplikacija se poredi s kineskim ViČetom (WeChat) – takozvanom “super aplikacijom” koja kombinuje dopisivanje i državne usluge.

Od 2025. vlasti su naložile da Max bude unaprijed instaliran na svim novim uređajima koji se prodaju u zemlji. Pojavili su se i izvještaji da se od zaposlenih u javnom sektoru, nastavnika i studenata sve češće traži da koriste ovu platformu.

Izvršni direktor Telegrama, biznismen rođen u Rusiji Pavel Durov, rekao je da država ograničava pristup toj usluzi kako bi natjerala građane da koriste sopstvenu aplikaciju radi nadzora i političke cenzure.

Iran je pokušao sličnu strategiju – da zabrani Telegram i prebaci ljude na državnu alternativu – ali su građani nalazili načine da to zaobiđu, napisao je Durov na internetu.

“Ograničavanje slobode građana nikada nije pravi odgovor”, poručio je Durov.