Rubio poziva Evropu da se pridruži Trampovom novom svjetskom poretku

Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) pozvao je Evropu da pomogne administraciji Donalda Trampa da preoblikuje globalni poredak, uz fokus na suverenitet, reindustrijalizaciju i vojnu snagu.

Govoreći danas na Minhenske bezbjednosnoj konferenciji, nije se izvinio zbog ponovljenih poziva Trampove administracije da anektira Grenland niti zbog povremeno oštrih kritika upućenih Evropi, ali je zauzeo pomirljiv ton – naglašavajući da SAD želi da sarađuje s Evropom kako bi „revitalizovala staro prijateljstvo“, poše Politiko (Politico).

„Ne želimo da saveznici racionalizuju slomljeni status kvo, umjesto da se suoče s onim što je neophodno da bi se on popravio“, rekao je Rubio. „Mi u Americi nemamo interes da budemo učtivi i uredni čuvari upravljanog propadanja Zapada.“

Rubio je apelovao na okupljene svjetske lidere da prihvate kritiku globalnog poretka koja je, kako je rekao, podstakla povratak predsjednika Donalda Trampa na vlast prošle godine. Ponovio je prigovore administracije na račun neuspjeha međunarodnih institucija, neograničene trgovine i energetskih politika za koje tvrdi da „osiromašuju naše ljude“, kao i „masovne migracije koje prijete koheziji naših društava“.

„Ove greške smo pravili zajedno i sada, zajedno, dugujemo svojim ljudima da se suočimo s činjenicama i krenemo naprijed“, rekao je. „Naša je želja i naša nada da ovo uradimo zajedno s vama, našim prijateljima ovdje u Evropi.

„SAD i Evropa su upućene jedna na drugu,“ poručio je.

Njegov govor uslijedio je nakon što su vodeći evropski lideri u petak saopštili da su spremni da obnove bliže odnose sa SAD, ali su naglasili da je kontinent ponosan na sopstvene tradicije, da će sprovoditi sopstvena pravila i da će insistirati na smanjenju zavisnosti od spoljašnjih aktera – uključujući i Sjedinjene Države.

U govoru je Rubio istakao ekonomske, vojne, kulturne i duhovne veze SAD i Evrope, ali je umanjio značaj zajedničkih vrijednosti koje su nekada bile temelj zapadnog savezništva.

„Želimo da Evropa bude snažna. Vjerujemo da Evropa mora opstati“, rekao je.

Dodao je: „Naša sudbina je, i uvijek će biti, isprepletena s vašom, jer znamo da sudbina Evrope nikada neće biti nebitna za našu nacionalnu bezbjednost.“

Iako je sudbina Ukrajine ove godine visila nad konferencijom, Rubio se nije značajnije osvrnuo na rusku invaziju punog razmjera, osim kao primjer neuspjeha Ujedinjenih nacija (UN).

„UN nije riješio rat u Ukrajini. Bilo je potrebno američko liderstvo i partnerstvo sa mnogim zemljama koje su danas ovdje da bismo uopšte doveli dvije strane za sto, u potrazi za mirom koji je i dalje nedostižan“, rekao je.

Ipak, Rubiova kritika Evrope bila je blaža od „spaljujućeg“ napada potpredsjednika Džej Di Vensa (JD Vance) na kontinent prošle godine, iako je i dalje ukazivala na kulturne ratove MAGA pokreta koje pojedini Trampovi saradnici sve više vode i u Evropi.

„Povezani smo najdubljim vezama koje narodi mogu dijeliti – iskovanim kroz vjekove zajedničke istorije, hrišćanske vjere, kulture, nasljeđa, jezika, porijekla i žrtava koje su naši preci zajedno podnijeli za zajedničku civilizaciju koju smo naslijedili“, rekao je.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) kazala je da ju je Rubiov govor „u velikoj mjeri ohrabrio“, nazvavši ga „dobrim prijateljem“ i „snažnim saveznikom“.

„Znamo da neki u administraciji imaju oštriji ton po ovim temama“, priznala je, ne pominjući američkog predsjednika ili potpredsjednika.

Ali promjena tona nije uvjerila sve Evropljane.

„U suštini se ništa ne mijenja – Evropa sada mora postati nezavisnija i preuzeti više odgovornosti, uključujući i u oblasti bezbjednosti i odbrane“, rekla je za Politiko austrijska ministarka vanjskih poslova Beate Majnl-Rajzinger (Beate Meinl-Reisinger).

Političari Demokratske stranke u Minhenu rekli su da Rubiov govor predstavlja promjenu tona, ali nijesu bili sigurni da će to uticati na suštinu transatlantskih odnosa.

„Jasno je pokušavao da pobjegne od zajedljivog duha Džej Di Vensa, nastojeći da djeluje smirujuće i ohrabrujuće, ali je govor toliko oskudan u suštini i konkretnosti da će na kraju njegov efekat biti vrlo ograničen“, rekao je senator Ričard Blumental (Richard Blumenthal), demokrata iz Konektikata i član Senatskog odbora za oružane snage.

„Ne mislim da je ovaj govor bio o okretanju stranice [poslije Grenlanda], već samo o prevazilaženju trenutka – nije dao nikakve znake da odustaje od antagonizma i neprijateljstva“, dodao je.

Senator Tom Tilis (Thom Tillis), vodeći republikanac u Senatskoj posmatračkoj grupi za NATO, pohvalio je Rubija, rekavši da je govor osnažio njegove napore da umiri savezničke lidere da će NATO opstati.

„Mislim da je bilo odlično“, rekao je Tilis. „Svi znamo da taj govor ne bi bio održan da Bijela kuća nije bila saglasna s njim. Dakle, mislim da to nije samo poruka Rubija, već i poruka predsjednika.“