Prije sastanka ECB-a: Na vidiku još jedno smanjenje kamata, ali kako dalje?

Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard (Christine Lagarde) rekla je u martu da bi carine, koje je protiv EU takođe uveo predsjednik SAD-a Donald Tramp, mogle kratkoročno usporiti ekonomski rast i pogoršati inflaciju u eurozoni. Iako je Tramp u međuvremenu stopirao carine i iako je euro skočio u odnosu na dolar, aprilsko smanjenje gotovo je zajamčeno.
Nakon šest smanjenja od 25 baznih bodova od prošlog juna, što je snizilo stopu na depozite s četiri posto na 2,5 posto, očekuje se da će ECB 17. aprila srezati stope za još 25 baznih bodova, prema anketama ekonomista Bloomberga i Reutersa, koje su mediji sproveli malo prije nego što je Tramp iznenadio svojom odlukom da zadrži više carine za neke trgovinske partnere, uključujući EU na 10 posto tokom 90 dana.
EU stoga i dalje ima carinu od 10% na uvoz u SAD, carinu od 25% na čelik i aluminijum, kao i automobile. Kina se suočava s carinama od 145% nakon mjera odmazde s obje strane.
Rizik od trgovinskih napetosti
ECB je već uzela u obzir rizik od trgovinskih napetosti u svojoj ekonomskoj prognozi u martu, kada je smanjile svoje izglede za rast i povećala očekivanja inflacije. Istovremeno, carinska neizvjesnost uzrokuje dobit eura u odnosu na dolar, što bi moglo ublažiti inflaciju pojeftinivši evropski uvoz, dok bi planirana velika ulaganja u evropsku infrastrukturu i odbranu mogla podstaknuti rast.
ECB objavljuje prognozu na svakom drugom monetarnom sastanku, što znači da će sljedeću prognozu objaviti u junu. Banka je u početku očekivala da će američke carine smanjiti rast u EU za pola postotnog boda tokom godine dana, ali prema Reutersu, sada očekuju veći uticaj, do jedan posto.

Aprilsko smanjenje gotovo zajamčeno
U anketi Reutersa sprovedenoj između 7. i 9. aprila, 61 od 71 ispitanog ekonomista očekivao je smanjenje kamatnih stopa za 25 baznih bodova na aprilskom sastanku Upravnog savjeta ECB-a, koji određuje monetarnu politiku. Više od 70 posto ispitanika očekuje isto smanjenje na sljedećem sastanku u junu. Time bi se depozitna kamatna stopa po kojoj poslovne banke drže novac na svojim računima kod centralnih banaka Eurosistema smanjila na dva posto. Ovaj nivo mnogi ekonomisti vide kao neutralnu zonu u kojoj kamatne stope niti usporavaju niti podstiču ekonomiju.
U anketi Bloomberga sprovedenoj između 3. i 9. aprila, ekonomisti su bili jednoglasni oko aprilskog smanjenja, a 87 posto takođe očekuje smanjenje u junu.
S druge strane, Deutsche Bank i Goldman Sachs ove godine očekuju pad kamatne stope na depozite na 1,5 posto, što bi značilo dva dodatna smanjenja u drugoj polovini godine.
Savjet ECB podijeljen
Guverneri evropskih centralnih banaka, koji određuju kamate u Upravnom savjetu ECB-a, prije početka monetarne sjednice ušli su u takozvani mirni period, kada uglavnom ne daju izjave, ali njihovi komentari prije toga signalizuju da donositelji odluka nisu posve jednoglasni.
Rezanje je podržao, između ostalih, guverner francuske centralne banke Fransoa Vilroa de Galo (Francois Villeroy de Galhau), koji je kao jedan od razloga naveo Trampove carine. S njim se slažu i finski guverner Oli Ren (Olli Rehn), te litvanski Gediminas Simkus.
U međuvremenu, guverner austrijske centralne banke Robert Holcman (Robert Holzmann) rekao je da ne vidi osnovu za smanjenje stope “za sada” zbog velike neizvjesnosti. Guverner njemačke centralne banke (Bundesbank) Joakim Nagel (Joachim Nagel) kaže da će ECB odluke donositi odgovorno i na temelju trenutnih podataka, prenosi Bloomberg.
Slovenija nema pravo glasa u Savjetu ECB-a jer Banka Slovenije još nema novog guvernera. U skladu sa sistemom rotacije Upravnog savjeta ECB-a, Slovenija bi mogla glasati na svim sjednicama ove godine, osim u junu i decembru, ali domaća politika ne može se dogovoriti ko će naslijediti Boštjana Vaslea na mjestu guvernera.
Nezahvalna predviđanja
ECB je u martu objavio da će inflacija ove godine iznositi 2,3 posto, godinu dana kasnije 1,9 posto, a 2027. dva posto. To su nešto više procjene nego u prethodnoj prognozi, što je centralna banka pripisala višim cijenama energije – čak i prije nego što su cijene nafte pale. U međuvremenu, ECB je revidirala svoja očekivanja ekonomskog rasta blago naniže, za koja se očekuje da će ove godine iznositi 0,9 posto, sljedeće godine 1,2 posto, a 2027. godine 1,3 posto.
Prema prvotnoj procjeni Eurostata, inflacija u eurozoni u martu je iznosila 2,2 posto na godišnjem nivou, 0,1 posto niže nego u februaru i sve bliže ciljanom nivou ECB-a od dva posto.
Veća fiskalna potrošnja koju planiraju i EU kao cjelina i njena najveća ekonomija – Njemačka, moglo bi podstaknuti i rast i inflaciju. U svjetlu Trampove bezbjednosne politike, koja ima za cilj okončanje rata u Ukrajini i traži veći doprinos evropskih partnera NATO-a zajedničkoj odbrani, EU i Njemačka najavile su ulaganja od više stotina milijardi dolara u odbranu i infrastrukturu. Taj je preokret, među ostalim, podigao dugo mirne dionice evropskih proizvođača oružja i povećao interes za njemačke državne obveznice.
Prognoze su nepouzdane tokom turbulentnih tržišta, što ističu mnogi analitičari koji smatraju da Trampovi zaokreti u trgovinskoj politici otežavaju predviđanje budućih ekonomskih trendova. Većina ekonomista se slaže da su carine negativne za evropski ekonomski rast, ali je njihov uticaj na inflaciju teže utvrditi. Rast vrijednosti eura, niže cijene energenata i jeftiniji uvoz iz Kine obećavaju niže cijene, ali potencijalna uska grla u lancima snabdijevanja mogla bi donijeti i više cijene, smatra Antje Schiffler iz analitičke kompanije Morningstar. Fiskalni paket u Njemačkoj mogao bi imati i inflatorni učinak.
Jan Artiček, Forbes Slovenija