Plan EU da spriječi da nove članice postanu “sljedeća Mađarska” – Crna Gora kao pokusni kunić?

Evropska komisija sprema novi model zaštitnih mehanizama za buduća proširenja EU, s ciljem da spriječi da nove članice nakon ulaska blokiraju odluke i udalje se od standarda vladavine prava po uzoru na Mađarsku, a Crna Gora, kao kandidatkinja najbliža završetku pregovora, trebalo bi da bude prva na kojoj će se taj pristup testirati, piše Politiko (Politico).

„Kad je riječ o prijemu novih članica u EU, Evropska komisija ima jedan glavni prioritet: da se pobrine da nijedna država kandidatkinja ne postane sljedeća Mađarska. Da bi to postigla, plan je da iskoristi Crnu Goru, koja je blizu završetka pregovora o članstvu, kao svojevrsnog ‘pokusnog kunića”, navodi briselski portal.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je za Politiko da s EU i državama članicama razgovara kako bi to moglo izgledati, uključujući i tokom nedavne posjete Irskoj, koja će u drugoj polovini ove godine predsjedavati Savjetom EU.

Komisija želi da u pristupni ugovor Crne Gore ugradi “dugoročne zaštitne mehanizme” kako bi Unija mogla da reaguje ako mala balkanska država nazaduje u pogledu demokratije ili vladavine prava, rekao je za Politiko jedan zvaničnik Komisije. Zvaničnik je tražio anonimnost zbog osjetljivosti pregovora, kao i drugi sagovornici citirani u ovom tekstu.

“Ovo će biti pristupni ugovor koji će definisati buduće pristupne ugovore”, rekao je zvaničnik EU. Crna Gora nije jedina koja se “gura” ka EU: Ukrajina snažno insistira da uđe u EU 2027. godine, kako bi članstvo bilo dio mirovnog aranžmana s Kremljom, a Island bi trebalo da održi referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu.

Milatović je, međutim, rekao da “niko zapravo ne zna” kako će konačni tekst izgledati. Podgorica, dodao je, čeka da Komisija dostavi više informacija.

Rasprava u sjedištu Komisije vrti se oko toga “koje smo lekcije naučili iz proširenja 2004”, rekao je zvaničnik Komisije, misleći na period kada su Mađarska, Slovačka i još osam zemalja ušle u EU. “Da li naša Unija ima sposobnost da odgovori na korake unazad? Ne baš.”

Orban „trn u oku“

Mađarska se pokazala kao svojevrsno upozorenje EU. Budimpešta pod Viktorom Orbanom godinama je trn u oku Uniji i prošlog mjeseca blokirala je 20. paket sankcija EU protiv Rusije, kao i paket pomoći za Kijev vrijedan 90 milijardi eura.

Prioritet Komisije sada je da osigura da Crna Gora i druge nove članice ne postanu “Mađarska 2.0”. Pristupni ugovor Crne Gore – praktično pravila po kojima se ulazi u EU – izrađivaće radna grupa koju organizuje kiparsko predsjedavanje Savjetom, uz doprinos svih država članica EU.

Portparol kiparskog predsjedavanja odbio je da kaže kada će radna grupa biti formirana. Međutim, zvaničnik Komisije rekao je Politku da će to biti u narednim “sedmicama”, a dvojica evropskih diplomata potvrdila su da se očekuje već ovog mjeseca.

Komesarka za proširenje Marta Kos rekla je Politiku da je Komisija “trenutno u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora”, ne navodeći rok.

Jedini koji koči je Francuska, rekao je jedan od diplomata. Pariz odbija da da zeleno svjetlo za izradu pristupnog ugovora i zauzima ultra-oprezan stav prema proširenju EU pred predsjedničke izbore 2027. godine, rekao je drugi visoki diplomata EU za briselski portal.

“Svi pokušavaju da ubijede Francusku da pristane”, rekao je treći diplomata.

Pitanje veta

Još nema mnogo jasnoće u vezi sa tim kakav će oblik imati zaštitni mehanizmi EU.

“Ima nekih ideja koje kruže, ali niko još nije izašao s konkretnim predlogom”, rekao je za Politiko evropski diplomata uključen u razgovore.

Među ranim predlozima pominje se suspenzija prava veta ako Crna Gora i druge nove članice prekrše osnovne vrijednosti EU, posebno vladavinu prava, rekao je diplomata. Druga tema iza kulisa je koliko dugo bi zaštitne mjere trebalo da ostanu na snazi.

Zaštitne klauzule postojale su i za zemlje koje su ušle 2004. godine, na primjer, u vezi sa neprimjenjivanjem pravila jedinstvenog tržišta, ali su mogle da se aktiviraju samo tri godine nakon pristupanja i nijesu bile naročito snažne, rekao je diplomata.

Jedina “crvena linija” za Crnu Goru su ograničenja biračkih prava, rekao je jedan crnogorski zvaničnik za Politiko. Podgorica prihvata da EU uvede druge zaštitne mehanizme, ali ne bi željela da se odrekne glasa za stolom gdje se donose odluke.

Na večeri u Briselu u srijedu, između ambasadora EU i šefa kabineta predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen (Ursula von der Leyen), Bjorna Zajberta (Bjoern Seibert), razgovaralo se o proširenju. Međutim, prijedlog Komisije da se kandidatima ubrza put kroz proces nazvan “obrnuto proširenje”, dodjeljivanje članstva uz ograničene privilegije i prava glasa, oštro je odbijen, prema riječima trojice diplomata EU.

Unutrašnje tenzije

Sve ovo zavisi od toga da Crna Gora ispuni ambiciozan cilj da postane 28. članica EU do 2028. godine. Da bi to uspjela, mora usvojiti veliki broj zakona kako bi se uskladila s pravnom tekovinom EU.

Ali munjevita dinamika reformi izaziva i unutrašnje političke tenzije. Prošlog mjeseca, crnogorski predsjednik kritikovao je poslanike zbog toga što zakone usvajaju “na brzinu”, bez ozbiljnog čitanja i debate, u početku odbijajući da ih potpiše, da bi kasnije ipak popustio.

“To nije evropski standard da vi praktično samo dignete ruku i primate platu”, rekao je Milatović za Politiko, dodajući da čak i ako su zakoni potrebni za ulazak u EU, poslanici moraju da urade svoj dio posla kako treba.

“Tačno je da Crna Gora praktično ‘autsorsuje’ svoju demokratiju Briselu”, rekao je drugi evropski diplomata. “Ali nema izbora ako želi da uđe u EU do 2028.”

Uprkos tempu kojim se Crna Gora kreće, veliko je pitanje da li može ući do 2028. Podgorici je ostalo da zatvori 20 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, a sljedeće koje bi trebalo da zatvori, Poglavlje 21, o transevropskim mrežama, planirano je za mart, rekao je crnogorski zvaničnik.

Još četiri poglavlja očekuje se da budu zatvorena u junu. To bi značilo da Crna Gora ima šest mjeseci da ostvari cilj zatvaranja preostalih 15 poglavlja do kraja 2026. godine, nakon čega bi svih 27 sadašnjih članica EU, uključujući i Mađarsku, morale da ratifikuju njeno članstvo, što je samo po sebi dugotrajan proces.

Zvaničnik Komisije potvrdio je da je ambiciozan cilj članstva Crne Gore “tehnički moguć”, naročito uz čvrstu posvećenost Podgorice. “Ali jedno je politika, a drugo je život”, rekao je.

Milatović se složio da je pred Crnom Gorom ogroman zadatak. “Nije baš lako završiti 20 poglavlja za manje od 10 mjeseci”, rekao je crnogorski predsjednik. “I tu zaista moramo da radimo još više nego što se radi sada.”