Ovih šest malih zemalja jedine su članice NATO-a koje podržavaju Trampov rat protiv Irana, tri su sa Balkana
Tri balkanske i dvije baltičke države, zajedno sa Češkom, jedini su među 32 članice NATO-a koje su javno podržale američko-izraelske udare na Iran, dok se predsjednik Donald Tramp suočava sa širokim otporom saveza prema njegovom zahtjevu za pomoć u vojnoj operaciji.
Tramp je ove sedmice priznao da je „većina“ članica NATO-a poručila da će ostati po strani u američko-izraelskom ratu protiv Irana.
Za sada jedine članice NATO-a, koje su javno stale uz američko-izraelske udare na Iran, su Češka, Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Litvanija i Letonija.
Druge, uključujući Dansku, Finsku i Luksemburg, ostale su neutralne u svojim stavovima o udarima, iako su uopšteno kritikovali iranski režim.
Mnoge, poput Italije i Španije, otvoreno su kritične.
Ovih šest država je podržalo američko-izraelske operacije
Premijer Albanije Edi Rama: „Podržavamo Sjedinjene Američke Države u vojnoj podršci Izraelu danas, pod vođstvom predsjednika Donalda Trampa“, napisao je na mreži X 28. februara, prvog dana napada, osuđujući iranske „sajber agresije“ protiv Albanije, koja je prekinula diplomatske odnose s Iranom 2022. nakon velikog sajber napada na albansku vladu.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani: Dijeleći Trampov prvi govor povodom napada 28. februara, Osmani je na mreži X napisala da je „za narod Irana došao čas slobode, zahvaljujući vođstvu Sjedinjenih Država i predsjednika Donalda Trampa“, dodajući: „Nastavićemo da podržavamo poteze koje preduzimaju Sjedinjene Države i drugi saveznici kako bi se stalo na kraj iranskom režimu i konačno pružila šansa slobodi i miru.“
Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski: „Stojimo uz naše američke saveznike u suočavanju sa destabilizujućim prijetnjama na Bliskom istoku“, napisao je na mreži X, dodajući da su „Sjedinjene Države jasno stavile do znanja da je diplomatija uvijek prvi izbor – ali da odvraćanje ostaje ključno kada postoje vjerodostojni rizici.“
Glavni savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Litvanije Gitanasa Nausede: „SAD i Izrael postupili su ispravno“ kada su napali Iran, nakon što „Iran nije uzeo u obzir američke zahtjeve da prekine obogaćivanje uranijuma, da prestane da proizvodi nuklearno oružje“, rekao je za Litvansku nacionalnu televiziju i radio, nazvavši to „neizbježnim pitanjem“.
Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs: „U velikoj mjeri, ova operacija je posljedica onoga što Iran radi decenijama“, rekao je na konferenciji za novinare 3. marta, dodajući da preferira diplomatiju, ali da će „diplomatija imati mjesta tek onda kada Iran odustane od bilo kakvih planova za razvoj vojnog nuklearnog programa… uzimajući sve to u obzir, operacija koju trenutno sprovode Sjedinjene Države i Izrael je razumljiva“.
Premijer Češke Andrej Babiš: „Nekontrolisani iranski nuklearni program i podrška terorizmu predstavljaju opasnost za nas i za cijelu Evropu“, napisao je na mreži X, dodajući: „Češka zato stoji uz naše saveznike i vjerujem da će stabilnost i mir uskoro prevladati u regionu.“
Češko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je na mreži X da američko-izraelska vojna operacija „odražava dugogodišnju zabrinutost u vezi sa politikama i djelovanjem iranskog režima“.
Trampove prijetnje saveznicima
Tramp je u srijedu nagovijestio da bi SAD mogle odbiti da pružaju vojnu zaštitu Hormuškom moreuzu kada „završe s Iranom“ i kada se prolaz ponovo otvori, te da bi umjesto toga „druge zemlje koje ga koriste“ morale da obezbijede taj naftni prolaz. Na mreži Truth Social napisao je da bi to „brzo pokrenulo neke od naših neodgovornih ‘saveznika’“. Tramp je tu prijetnju iznio nakon što je danima ponavljao da SAD „ne trebaju ničiju pomoć“, uključujući pomoć NATO saveznika, kao odgovor na odbijanje Alijanse da pomogne brodovima da prolaze kroz moreuz, koji je zatvoren od početka sukoba, što je podiglo globalne cijene nafte.
Ključni citat
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte u početku je pohvalio američko-izraelske udare na Iran, rekavši za njemački ARD: „Zaista je važno to što SAD rade ovdje, zajedno sa Izraelom, jer time uništavaju i slabe kapacitet Irana da se domogne nuklearnih sposobnosti i balističkih projektila.“ Dodao je da „apsolutno ne postoje nikakvi planovi da NATO bude uvučen u ovo ili da bude dio toga, osim što pojedini saveznici rade ono što mogu kako bi omogućili ono što Amerikanci rade zajedno s Izraelom“.
Glavni kritičari
Mnogi NATO saveznici oštro su kritikovali Trampove zahtjeve za pomoć u Hormuškom moreuzu, dok su drugi uopšteno osudili američko-izraelske udare, pri čemu su neki lideri, uključujući turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana (Recep Tayyip Erdoğan), italijansku premijerku Đorđu Meloni (Giorgia Meloni) i španskog ministra vanjskih poslova Hozea Manuela Albareza (José Manuel Albares), sugerisali da su ti potezi u suprotnosti s međunarodnim pravom.
Među liderima koji su odbacili Trampov zahtjev za pomoć oko moreuza, njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) rekao je ranije ove sedmice na sastanku lidera Evropske unije u Briselu: „NATO je odbrambeni savez, a ne intervencionistički. I upravo zato NATO ovdje uopšte nema mjesta.“
Premijer Luksemburga Ksavije Betel (Xavier Bettel) uporedio je Trampove zahtjeve sa „ucjenom“, dok je britanski premijer Kir Starmer (Kier Starmer) ove sedmice na konferenciji za novinare rekao da njegova zemlja „neće biti uvučena u širi rat“.
Dodatno
Većina zemalja NATO-a imala je mješovite reakcije na sukob. Neke, uključujući Dansku, Finsku i Estoniju, nijesu ni podržale ni osudile američke i izraelske udare na Iran, ali su poručile da su otvorene za mogućnost da NATO pomogne SAD-u u obezbjeđivanju Ormuskog moreuza.
„Čak i ako nam se ne dopada to što se dešava, mislim da je mudro ostati otvorenog uma prema tome da li Evropa… na neki način može doprinijeti, ali s ciljem deeskalacije“, rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen (Lars Lokke Rasmussen) liderima EU u Briselu ranije ove sedmice.
Predsjednik Finske Aleksander Stub (Alexander Stubb) kazao je za Blumberg (Bloomberg): „Moramo ozbiljno shvatiti sve što kaže predsjednik Sjedinjenih Država“, dodajući: „Zemlje koje imaju kapacitet i volju da pomognu SAD-u to će uraditi, i trebalo bi da urade.“
Druge, uključujući Luksemburg i Island, osudile su iranski režim i poručile da ne smije imati nuklearno oružje nakon napada, pozivajući na deeskalaciju, ali bez otvorene podrške američko-izraelskoj vojnoj kampanji.
„Iran mora stati sa svim aktivnostima koje ugrožavaju međunarodni mir i bezbjednost, naročito sa svojim nuklearnim programom. Luksemburg podržava sve diplomatske napore da se spriječi Iran da dođe do nuklearnog oružja“, navela je luksemburška vlada u saopštenju.
Više NATO saveznika, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Rumuniju, Italiju, Francusku i Portugal, dozvoljava SAD-u da koriste njihove baze za operacije u Iranu. Neke zemlje NATO-a, uključujući Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, osudile su i iranske odmazdne napade na susjedne zemlje na Bliskom istoku.
Sara Dorn, Forbes
These 6 Small Countries Are The Only NATO Members Backing Trump’s War On Iran