Od opoziva do pobjede: Kako je Donald Tramp osvojio Bijelu kuću drugi put
Odmah nakon što su neki od vodećih medija AP, NBC News i CNN objavili da je Donald Tramp (Donald Trump) osvojio Pensilvaniju, bilo je jasno da mu je drugi mandat u Bijeloj kući praktično osiguran. Iako je predizborna trka između njega i demokratske kandidatkinje i aktuelne potpredsjednice Kamale Haris (Kamala Harris) bila neizvjesna do početka samih izbora (ankete su predviđale tijesnu trku dva kandidata u odlučujućih sedam, tradicionalno neodlučnih država), Tramp je odmah nakon objave prvih rezultata izbora konstantno držao prednost u broju elektorskih mandata.
Povjerenje donatora
Krajem avgusta Politico je u svom naslovu izvijestio da Tramp ima puno manje novca za kampanju i infrastrukture od Haris. Prednost koju je Tramp u donacijama imao u odnosu na Džoa Bajdena (Joe Biden) koji je krenuo u trku za novi mandat, istopila se, pisao je Politico dalje. Ulaskom Kamale Haris u predsjedničku trku nakon povlačenja Bajdena, donatori su se okrenuli svježem kandidatu, te je Haris u toku samo jednog dana prikupila više donacija nego Tramp u cijeloj kampanji. Podstaknuta rekordnim prikupljanjem sredstava izborni štab potpredsjednice izvijestio je o gotovo 220 miliona dolara u gotovini još krajem sedmog mjeseca, u poređenju sa 151 milionom dolara za Trampa. Kako je prije dva dana objavio Forbes, nekada Bajdenov, a sada Kamalin odbor za kampanju prikupio je 997,2 miliona dolara , a Trampov 388 miliona dolara između januara 2023. i 16. oktobra ove godine.
Ali, uprkos novčanoj nadmoći, Kamala nije uspjela osvojiti povjerenje većine birača.
“Amerika nam je dala moćan mandat bez presedana”, rekao je rano u srijedu Tramp okupljenim pristalicama u Kongresnom centru okruga Palm Bič, dok su uz njega bili njegov potpredsjednički kandidat, senator Džej Di Vens (JD Vance), republikanski čelnici i članovi porodice.
Inače, Tramp je u svom izbornom štabu na Floridi, koja je nekada u nekoliko stotina razlike u glasovima znala odlučivati između dva kandidata, a sada je uvjerljivo biralište republikanaca, izbore pratio i u društvu gostiju među kojima su bili Ilon Mask (Elon Musk), izvršni direktor Tesle i platforme X, koji je otvoreno podržao Trampa u kampanji, sin bivšeg brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara (Jair Bolsonar) i britanski političar Najdžel Faraž (Nigel Farage) poznat po radikalno desnim stavovima.
Mask uz Trampa u izbornoj noći
Kako su ranije izvijestili mediji, Mask je donirao oko 120 miliona dolara za podršku Trampovoj kampanji, do je s druge strane Tramp obećao da će ga, u slučaju da pobijedi na izborima, imenovati da vodi vladinu Komisiju za efikasnot.
Tramp je u dan izbora ušao s izgledima 50-50 da ponovo osvoji Bijelu kuću, što je izvanredan preokret, piše Reuters, od 6. januara 2021, kada su mnogi stručnjaci njegovu političku karijeru proglasili gotovom. Tog dana rulja njegovih pristaša upala je u Kongres u nasilnom pokušaju da poništi rezultate izbora 2020.
Čije glasove je ove godine Trumo uspio pridobiti? Kako su pokazale izlazn ankete, veću podršku su mu dali Hispanoamerikanci, tradicionalno demokratski birači, domaćinstva s nižim prihodima koja su snažno osjetila rast cijena od posljednjih predsjedničkih izbora 2020. godine. Ovo je još samo jedna potvrda da američki birači kada se odlučuju za kandidata prednost uvijek daju temama vezanim za njihov život i potrebe, a ne primarno stavovima predsjednika o bilo kojem pitanju iz domena vanjske politike.
Trump je osvojio 45 posto hispanoameričkih birača širom zemlje, pojašnjava Reuters, zaostajući za Harris koja je dobila podršku od 53 posto, međutim, Trumpu je podrška među ovom skupinom birača rasla za 13 posto u odnosu na 2020. godinu.
Kako je Tramp osvojio demokratske birače
Oko 31 posto birača reklo je da im je ekonomija glavna tema, a za Trampa su glasali s razlikom od 79 posto prema 20 posto, prema izlaznim anketama. Otprilike 45 posto birača u Americi priznalo je da je finansijska situacija njihove porodice danas gora nego prije četiri godine, a dali su prednost Trampu 80 prema 17 posto.
Globalni ulagači sve su više cijenili pobjedu Trampa kasno u utorak. Američke dionice i dolar su porasli, prinosi na trezorske obveznice takođe, kao i bitkoin.
Za analitičare i ulagače, piše Reuters, ovo je bio znak da stvari idu u prilog Trampovoj pobjedi.
Tramp koji danas ima 78 godina, osim kao najstariji predsjednik, pamtiće se kao jedini predsjednik koji je dvaput opozvan i prvi bivši predsjednik koji je krivično osuđen, ali i prvi predsjednik koji je osvojio neuzastopne mandate u više od jednog vijeka.
Ali, šta je to za šta su se dva kandidata zalagala tokom kampanje?
Haris je povjerenje birača pokušala pridobiti kroz nekoliko ključnih stavova u pogledu politike i ekonomije koji su uključivali: mjere podrške srednjoj klasi, uključujući hipotekarne olakšice za kupce prvih nekretnina i poreske olakšice za kredite za roditelje novorođenčadi, takođe zalagala se za pravo na abortus u tolikoj mjeri da je ovo pitanje bilo centralna tema njene cijele kampanje.
Kada je o vanjskoj politici riječ, ona je za nastavak pomoći Ukrajini u ratu sa Rusijom, čvrstu saradnju sa NATO-om, dok je u slučaju Bliskog istoka tvrdila da želi okončati rat u Gazi, izrazila je saosjećajnost sa palestinskim žrtvama, pozvala na prekid vatre i oslobađanje talaca, ali nije pristala na embargo na prodaju oružja Izraelu. Zalaže se za rješenje dvije države, koje bi donijelo sigurnost Izraelu i dostojanstvo Palestincima. Takođe, Kamala je tokom kampanje tvdila da će njena politika biti usmjerena na povećanje poreza korporacijama, dok podržava smanjenje poreza za srednju klasu. Zdravstveno osiguranje je tema koja je važna svim Amerikancima, vizija Haris je bila omogućiti proširenje pristupa zdravstvenoj zaštiti. Iako podržava javno finansirane programe, povukla je podršku za potpuni prelazak na javno osiguranje (Mediker za sve), predlažući radikalne promjene unutar postojećeg sistema.
U njenoj agendi je bilo i zalaganje za zelene politike, borba protiv klimatskih promjena, predlaže strože zakone vezano za posjedovanje oružja i zabranu pristupa oružju osobama koje mogu predstavljati opasnost.
Politike dva kandidata
S druge strane njen protivnik Donald Tramp nastavio je tokom kampanje promovisati stavove koje je iznosio i tokom prvog predsjedničkog mandata u Bijeloj kući, a oni su sadržani u tzv. MAGA projektu (Make America Great Again (Učinimo Ameriku ponovo velikom). Suština projekta koji je privukao naročito konzervativne birače, je vraćanje proizvodnje u Ameriku, naročito na polju automobilske i tehnološke industrije. Na svakom svom skupu je isticao potrebu za strogom imigracionom politikom, smanjenje broja nelegalnih imigranata. Čak je tokom TV debate sa Haris rekao da imigranti jedu svoje kućne ljubimce. Naglašavao je borbu protiv terorizma i kriminala, jačom granicom i većim mjerama za zaštitu američkih građana.
Kada je spoljnoj politici riječ, njegova teza je da Amerika treba uvijek biti na prvom mjestu, da bi se američke obaveze prema međunarodnim organizacijama i savezima trebale smanjiti.
Iako nije bio glavni fokus, MAGA projekat takođe obuhvata inicijative za reformu zdravstvenog sistema i obrazovanja, sa naglaskom na smanjenje troškova i povećanje pristupa. Tramp se generalno protivio abortusu i zagovarao politiku koja ograničava ovu praksu. Kada je o ratu Ukrajine i Rusije riječ, ponavljao je kako bi on taj sukob riješio za 24 sata, dok je u pogledu Bliskog istoka snažno podržao Izrael.
Ono što je zanimljivo je da, Kamala Haris, bivša senatorka savezne države Kalifornije, koja se tokom predsjedničkih izbora 2020. kandidovala za predsjednicu, ali izgubila je u borbi za stranačku nominaciju ispred Bajdena kojeg je kasnije podržala, a on nju izabrao za svoju potpredsjednicu u avgustu 2020, kampanju ove godine nije gradila na činjenici da bi, ukoliko bi pobijedila, bila prva žena predsjednica u istoriji Amerike. Takođe i prva tamnoputa žena i prva predsjednica migrantskog porijekla. Njena majka Šimala Gopalan (Shymala Gopalan) emigrirala je u SAD iz Indije 1960. kako bi doktorirala endokrinologiju na Univerzitetu Berkli, dok joj je otac Donald Haris porijeklom s Jamajke i profesor je na Univerzitetu Stenford.
Ono što su analitičari primijetili je da je ona kao potpredsjednica sve do Bajdenovog povlačenja ovog ljeta iz trke, praktično bila u njegovoj sjenci, s izuzetkom njenog zalaganja da se smanji dolazak migranata u SAD. Tim povodom je posjetila Centralnu Ameriku gdje je tokom diplomatske turneje poslala poruku ljudima iz Gvatemale, El Salvadora i Hondurasa, što su tri zemlje odakle većina migranata dolazi, da ne dolaze u Ameriku.
Oba kandidata su u svojoj kampanji fokus stavila na sedam ključnih država koje se smatraju odlučujućim u američkim izborima: Pensilvaniju, Mičigen, Viskonsin, Arizonu, Džordžiju, Sjevernu Karolinu i Nevadu. Poznate kao “swing states” ili “battleground states”, čiji birači nisu dosljedno vezani za jednu stranku, pa se zato nastoji i privući pažnja njihovih birača.
Kroz ove države na površinu izlazi suština izbornog sistema u Americi. U SAD-u, izbor predsjednika funkcioniše kroz Elektorski kolegijum, posredni sistem glasanja.
Građani glasaju u svojoj državi, a svaka država ima elektorske glasove, broj elektora svake države zavisi od njenog stanovništva. Na primjer, veće države kao Kalifornija imaju više elektora.
Pobjednik uzima sve elektorske glasove (osim u Mejnu i Nebraski) gdje kandidat s najviše glasova u državi osvaja sve njene elektorske glasove.
Cilj je osvojiti 270 od 538 elektorskih glasova: Prvi kandidat koji postigne 270 glasova postaje predsjednik.
Zanimljive činjenice o izborima
Sjedinjene Države su rangirane na 139. mjestu od 172 zemlje po učešću birača. Prvi izbori na kojima je korišćena glasačka mašina održani su 1892. godine. Džimi Karter (Jimmy Carter) je bio prvi predsjednik rođen u bolnici.
Džordž Vašington (George Washington je bio jedini predsjednik koji nije predstavljao političku stranku.
Herbert Huver (Herbert Hoover) je odobrio “The Star-Spangled Banner” kao nacionalnu himnu.
Vašington je potrošio cijeli budžet za kampanju na 160 galona pića kako bi poslužio potencijalne birače.
Tek 1856. godine Kongres je uklonio vlasništvo nad imovinom kao uslov za glasanje na izborima.
Godine 1845. Kongres je odlučio da dan glasanja bude prvi utorak nakon prvog ponedjeljka u novembru, koji je bio nakon jesenje žetve i prije nego što bi zimski uslovi otežali putovanje.
Karikaturista Tomas Neš (Thomas Nash) je zaslužan za stvaranje i republikanskih i demokratskih simbola, slona i magarca, kada je ismijavao političke stranke u karikaturi u časopisu Harpers Vikli (Harper’s Weekly) 1874. Ubrzo su ljudi masovno počeli koristiti te simbole stranaka.
Amela Keserović Polić, Forbes BiH