Nove prognoze Evropske komisije: Rast ekonomije Crne Gore 3,8 odsto, povećava se i javni dug

Evropska komisija predviđa da će crnogorska ekonomija ove godine zabilježiti rast od 3,8 odsto, koji će sljedeće godine usporiti na tri odsto.

EK u novim proljećnim prognozama navodi da je crnogorska ekonomija zabilježila visok rast u 2023. godini, podstaknut veoma snažnom privatnom potrošnjom i dobrom turističkom sezonom.

„Očekuje se da će rast biti umjeren u periodu 2024-2025, kako se usporava potrošnja domaćinstava. Oslabljena spoljna potražnja vjerovatno će uticati na rast turizma. Dobri fiskalni rezultati u 2023. godini bili su podržani snažnim rastom prihoda od potrošačkih poreza i jednokratnih stavki, dok su kapitalni izdaci ostali nedovoljno realizovani. U budućnosti, očekuje se da će se budžetski deficit povećati i da će se udio javnog duga u BDP-u povećati“, navodi se u prognozama za Crnu Goru.

Na osnovu kvartalnih podataka, procjenjuje se da je realni rast BDP-a u 2023. godini iznosio 6%. To je, konstatuje EK, bilo podstaknuto uspješnom turističkom sezonom i snažnim rastom privatne potrošnje, zahvaljujući velikom prilivu stranih državljana, višim platama i penzijama, rastućim zapošljavanjem i zaduživanjem domaćinstava.

„Povećanje izvoza robe i usluga nadmašilo je rast uvoza. Ukupan doprinos neto izvoza rastu BDP-a bio je pozitivan dok se javna potrošnja umjereno povećala“, piše u izvještaju.

EK podsjeća da je deficit tekućeg računa smanjen na 10,9% BDP-a u 2023. godini zahvaljujući snažnom rastu izvoza usluga. Viškovi primarnog i sekundarnog dohotka su pali, u skladu sa usporavanjem u EU i nižim doznakama. EK očekuje da će se deficit tekućeg računa blago smanjiti tokom 2024-2025. godine zbog solidnog učinka turističkog sektora i nižeg rasta uvoza usljed umjerenije potrošnje.

„Ravnoteža rizika naginje ka negativnoj strani zbog visokih troškova finansiranja i političkih rizika. Pozitivan rizik odnosi se na učešće Crne Gore u Planu rasta EU za Zapadni Balkan, što bi podržalo ulaganja u kapitalne izdatke i produktivnost. Očekivani rast investicija u 2024. godini vjerovatno će podržati kreditnu aktivnost, posebno za korporativni sektor“, navodi EK.

Dodaje se da su snažna turistička sezona i mjere na tržištu rada koje su usvojene krajem 2021. godine i dalje imale pozitivan uticaj na kreiranje radnih mjesta u 2023. godini.

Podsjeća se da je stopa nezaposlenosti pala na rekordno niskih 13,4%. Međutim, procjenjuje se da će rast zaposlenosti usporiti u periodu 2024-2025, u skladu sa sporijim rastom proizvodnje, i stopa nezaposlenosti će se vrlo malo smanjiti.

Očekuje se smirivanje inflacije

Inflacija je padala tokom cijele 2023. godine i ostala relativno stabilna u prvom kvartalu 2024. godine. U 2024. godini, EK očekuje da će potrošačke cijene rasti sporijim tempom nego u 2023. godini zbog nižih cijena uvoza, dok se predviđa neki pozitivan uticaj od domaćih faktora, kao što su značajan rast minimalne penzije od januara i kontinuirano povećanje plata i socijalnih transfera. EK prognozira dalje smirivanje inflacije u 2025. godini.

Budžet za 2023. godinu ostvario je mnogo bolje rezultate nego što se očekivalo, smatraju u EK.

Zabilježen je, kako navode, suficit od 0,6% BDP-a, podstaknut snažnim rastom javnih prihoda i nedovoljnom realizacijom kapitalnih izdataka.

„Veći od projekcija rast prihoda podržan je snažnom naplatom PDV-a i akciza, kao i nekoliko jednokratnih mjera poput programa ekonomskog državljanstva, prekida hedžing aranžmana (za autoput) i grantova za podršku energetskom sektoru od strane EU“, piše u izvještaju EK.

EK procjenjuje da će se u budućnosti deficit budžeta povećati zbog značajnog povećanja obaveznih rashoda od 2024. godine i sporijeg rasta prihoda u skladu sa usporavanjem potrošnje i odsustvom jednokratnih stavki.

„Zahvaljujući dobrom fiskalnom rezultatu i snažnom nominalnom rastu BDP-a, udio javnog duga u BDP-u pao je za gotovo 10 postotnih poena u 2023. godini, na 58,2%. Bez mjera fiskalne konsolidacije, očekuje se da će javni duga porasti u periodu 2024-2025, budući da će se usporiti nominalni rast BDP-a i inflacija, dok će troškovi servisiranja duga rasti. Potrebe za refinansiranjem javnog duga biće značajne u narednim godinama“, navodi EK.