Nobelova nagrada za mir pripala venecuelanskoj opozicionoj liderki uprkos Trampovom lobiranju

Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado (María Corina Machado) dobitnica je Nobelove nagrade za mir, uprkos lobiranju predsjednika SAD Donalda Trampa.

Tramp je ove godine energično lobirao za nagradu, tvrdeći da je tokom svog mandata „riješio sedam do osam ratova“ — iako je stvarnost znatno složenija. Prema podacima iz Bijele kuće, sedam svjetskih lidera ga je podržalo za priznanje, piše Politiko (Politico).

On je ove sedmice zaključio prvi dio mirovnog sporazuma u Gazi, iako se vjeruje da je dobitnik Nobelove nagrade izabran nekoliko sedmica ranije.

Predsjednik Nobelovog komiteta Jorgen Vatne Fridnes (Jørgen Watne Frydnes) izjavio je da je Mačado „govorila u odbranu nezavisnosti pravosuđa, ljudskih prava i narodne reprezentacije“ u vremenu slabljenja demokratije. „Godinama je radila za slobodu naroda Venecuele“, dodao je.

„Živimo u svijetu u kojem demokratija nazaduje, u kojem sve više autoritarnih režima osporava norme i pribjegava nasilju“, rekao je Fridnes, ističući da Venecuela „nije jedinstven slučaj“, jer se „vladavina prava zloupotrebljava od strane onih koji su na vlasti“.

Mačado je oštra kritičarka režima venecuelanskog diktatora Nikolasa Madura (Nicolás Maduro) i već godinu dana živi u ilegali u svojoj zemlji.

Nagrada je dugo zaokupljala Trampovu pažnju; on je često pominjao Nobelovu nagradu otkako se vratio u Ovalni kabinet. „Nikada mi neće dati Nobelovu nagradu za mir“, rekao je novinarima u februaru. „Šteta. Zaslužujem je, ali mi je nikada neće dati.“

Svoje nezadovoljstvo ponovio je i u četvrtak, rekavši: „Ne znam šta će uraditi, ali znam da niko u istoriji nije riješio osam ratova u periodu od devet mjeseci… Moraće da urade ono što smatraju da treba. Šta god da odluče, meni je svejedno. Znam ovo: nijesam to radio zbog nagrade.“

Bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen (Anders Fogh Rasmussen) i drugi su spekulisali da Tramp ove godine ne bi mogao biti kandidat. I pored nedavnog napretka u mirovnim pregovorima za Gazu, nominacije za ovogodišnju nagradu morale su biti predate 11 dana nakon Trampove inauguracije za drugi mandat.

„Ako mirovni proces na Bliskom istoku bude uspješan, ako se sprovede plan od 20 tačaka i ako vidimo održivi, dugoročni mir u regionu, to će biti značajan korak. A ako, povećanim pritiskom na Putina (Vladimir Putin), uspije da stvori mir u Ukrajini, mislim da bi bio — i trebalo bi da bude — snažan kandidat“, rekao je Rasmusen za Politiko.

Nagrada, koja donosi oko milion američkih dolara, dodjeljuje se svake godine osobi, grupi ili organizaciji „koja je učinila najviše ili najbolje za bratstvo među narodima, za ukidanje ili smanjenje stalnih armija i za održavanje i promovisanje mirovnih kongresa“, prema pravilima Nobelove organizacije (Nobel organization).

Četvorica američkih predsjednika i jedan potpredsjednik dobili su ovo priznanje: bivši predsjednici Barak Obama (Barack Obama), Džimi Karter (Jimmy Carter), Vudrou Vilson (Woodrow Wilson) i Teodor Ruzvelt (Theodore Roosevelt), kao i bivši potpredsjednik Al Gor (Al Gore).

Ruzvelt je bio posljednji republikanski predsjednik koji je osvojio nagradu — davne 1906. godine.