Nesigurnost pritisla Vol Strit: Hiljade kompanija tražilo povrat carina

Na Vol stritu (Wall Street) su u ponedjeljak berzanski indeksi pali više od jedan odsto zbog nesigurnosti u vezi s američkim carinama, ali i uticaja vještačke inteligencije na pojedine sektore.

Dow Jones potonuo je 1,66 odsto, na 48.804 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1,04 odsto, na 6.837 bodova, a Nasdaq indeks 1,13 odsto, na 22.627 bodova.

Investitori nijesu skloni riziku nakon što je u petak američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim takozvane „recipročne“ carine koje je prošle godine uveo predsjednik Donald Tramp.

Kompanije traže povrat plaćenih carina

To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od 10 do 50 odsto, moraju ukinuti, ali je Tramp najavio nove od 15 odsto na uvoz iz svih zemalja, kao i dodatne namete.

Sve to izazvalo je nesigurnost na tržištima jer je Vašington s mnogim zemljama potpisao trgovinske sporazume, na primjer s Britanijom i Australijom, po kojima su carine do sada iznosile 10 odsto.

Osim toga, očekuje se velika zbrka u vezi s carinama jer je do sada više hiljada kompanija iz svijeta zatražilo povrat više od 175 milijardi dolara već plaćenih carina.

„Presuda Vrhovnog suda nije bila neočekivana. Međutim, na tržištu sada vlada nesigurnost po pitanju carina. Investitori nijesu skloni rizičnijim ulaganjima ni zbog tenzija na Bliskom istoku, kao ni zbog dilema o tome kojim bi sektorima razvoj vještačke inteligencije mogao najviše naškoditi“, objašnjava Tom Hejnlin (Tom Hainlin), strateg u kompaniji U.S. Bank Wealth Management.

U kom pravcu ide AI?

Akcije kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog za sada skromnih dokaza da ogromna ulaganja u razvoj AI donose prihode i rast profita.

Uz to, investitori strahuju da su cijene tehnoloških akcija previsoke, s obzirom na to da su godinama snažno rasle.

Pod pritiskom su posljednjih mjeseci i akcije niza drugih kompanija, od softverskih do logističkih, jer bi razvoj vještačke inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.

„Dva su najvažnija pitanja povezana s razvojem AI: koliko će koštati i koje će sektore poremetiti“, kaže Hejnlin.

Zbog toga je juče među najvećim gubitnicima bio sektor proizvođača softvera, s padom cijena od prosječno 4,3 odsto, a slijedio je finansijski sektor s padom od 3,3 odsto.

I na evropskim berzama cijene akcija juče su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,02 odsto, na 10.684 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,06 odsto, na 24.991 bod, a pariski CAC 0,22 odsto, na 8.497 bodova.