Napeto u Jadroliniji: Ko je odgovoran za kupovinu starih i nesigurnih brodova?

Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinije zatražio je ostavku predsjednika Uprave te kompanije Davida Sopte. Glavni povod je činjenica da nedavno kupljeni polovni trajekt Oliver niti nakon četiri mjeseca u remontnom brodogradilištu nije spreman za preuzimanje linije Split – Vela Luka – Ubli. Početak njegovog korišćenja je privremeno odgođen nakon prošlosedmičnog testiranja u brodogradilištu Viktor Lenac.

Sindikat navodi da je predsjednik Uprave na vrijeme od tehničke službe, oficira bezbjednosti i kadrovske službe dobio informacije o stanju broda.

Jadrolinija je u više navrata posljednjih godina u Grčkoj kupovala polovne trajekte čiji kvalitet je znao biti upitna. Čak i kad se nije radilo o starim trajektima, u javnosti su se mogle čuti primjedbe na njihov račun. Za navedenu liniju 2008. godine je nabavljen trajekt Korčula kao samo godinu dana star trajekt, no pokazalo se ima znatno lošije maritimne sposobnosti od manjeg i puno starijeg trajekta Lastovo.

Forbes Hrvatska je o novonabavljenim trajektima izvještavao u februaru kad je hrvatski stručnjak za brodove Ivan Adum iskazao nezadovoljstvo zbog njihove starosti.

Čudno je da je uzet trajekt za koji je Hrvatski registar brodova preporučio da se ne uzimaju

Predsjednik Jadrolinijinog sindikata Ivan Srzentić za Forbes Hrvatska je rekao kako je sindikat upozoravao da se radi o starim trajektima i prije njihove kupovine te kako je postojala preporuka Hrvatskog registra brodova da se oni ne kupuju. Misli da je važno upoznati javnost s činjenicama kako su ti brodovi (Oliver i Sveti Duje) nesigurni.

Predsjednika Uprave smatra odgovornim jer sve službe koje su ga upozoravale skladno sistematizaciji radnih mjesta odgovaraju direktno njemu, dok drugi članovi Uprave nisu nadležni za tu tematiku.

Na pitanje otvara li se sumnja da se stari grčki trajekti kupuju radi provizije, rekao je da je to teško komentarisati, ali smatra da je čudno da su kupljeni i nakon preporuke registra da se ne uzimaju. Kaže da Jadrolinija treba naručivati nove brodove. Iako nema uvid u finansije, misli da one ne bi trebalo da budu ugrožene gradnjom novih trajekata s obzirom na podatke o prevezenim putnicima.

Kaže i da nikakva komunikacija između sindikata i Uprave ne postoji još od protesta u Gaženici 2022. godine.

Hrvatski registar brodova upozorio na potrebne prepravke Svetog Duje

Sindikat je podijelio i objavu člana Nadzornog odbora Jadrolinije Nediljka Bulića, koji u njoj upozorava kako odgovorni moraju snositi odgovornost, ako se utvrdi da je bilo propusta vezanih za zabranu isplovljavanja broda Oliver. Naveo je i kako su neke službe Jadrolinije zapele u prošlim vremenima te se teško nose sa sve većim izazovima koji se nameću kroz konkurentnost na tržištu.

U kraćem razgovoru za Forbes Hrvatska, Bulić je pokazao oprez i suzdržanost i rekao kako odgovara neslužbeno, a ne u ime Nadzornog odbora. Dodao je kako se ne bi bavio kvalifikacijama, jer za to postoje relevantne službe. Istakao je i kako visoki iznosi troškova prilagođavanja trajekata navedeni u ranijem članku Nacionala nisu tačni, ali na pitanje koliki su, rekao je da nema tu informaciju i da je to poslovna tajna.

Forbes Hrvatska poslao je i upit Jadroliniji vezano za eventualnu reakciju predsjednika Uprave na zahtjeve sindikata, ali do zaključenja članka odgovor nije stigao.

Sopta je na čelu Jadrolinije od 2017. godine, a sudeći prema podacima iz imovinskog kartona, baš kao i druga dva člana Uprave, član je HDZ-a. Iz njegovog Linkedin profila može se vidjeti da je prije toga bio na raznim pozicijama nevezanima uz brodarstvo, zanemari li se sam početak karijere kad je bio u Croatia Lineu. Između ostalog, u svojoj karijeri bio je pomoćnik ministra vanjskih poslova i evropskih integracija te na raznim menadžerskim pozicijama u osiguravajućim društvima.

Odgovor Hrvatskog registra brodova na upit Forbesa Hrvatska o njihovom stavu o trajektima Oliver i Sveti Duje prenosimo u cjelosti u boksu ispod članka, kako se njegovo značenje ne bi izmijenilo prilikom skraćivanja teksta. Ukratko, registar je pravovremeno Jadroliniju obavijestio o tome da Sveti Duje ne udovoljava Direktivi EU, dok je za Olivera utvrdio samo manje nedostatke. Kažu da nisu bili ovlašćeni provjeravati je li grčka pomorska uprava ispravno sprovela inicijalnu sertifikaciju tog trajekta.

Odgovor Hrvatskog registra brodova M/b SVETI DUJE (ex GLYKOFILOUSA IV) upisan je u Hrvatski upisnik brodova, NIB: 283384.   Evropska Direktiva 2009/45/EZ, kako je dopunjena, i pripadna Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/411, propisuju obvezujuća sigurnosna pravila i norme za putničke brodove u nacionalnoj plovidbi koji viju zastavu zemalja članica EU. Predmetna Direktiva i Delegirana uredba ne odnose se na brodove koji plove u tzv. „lučkom području“, a u kojem je m/b „SVETI DUJE“ plovio dok je bio pod grčkom zastavom.   Nadalje, linijski promet u RH ne predviđa putovanja u „lučkom području“ te stoga svi brodovi u linijskom prometu moraju u potpunosti udovoljiti odredbama Direktive i Delegirane uredbe, te udovoljiti sigurnosnim pravilima i normama kao putnički brodovi „klase D“, odnosno „klase C“ (brodovi na linijama za vanjska ostrva).   Hrvatski registar brodova je uvidom u brodske dokumente izdate od pomorske uprave Grčke, a što je kasnije potvrđeno kroz odgovarajući prigodni pregled, utvrdio kako je brod sertifikovan za “lučko područje”, pri čemu ne udovoljava Direktivi 2009/45/EZ i pripadnoj Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/411, a o čemu je JADROLINIJA bila odgovarajuće obaviještena.   Takođe, nakon sprovedene detaljne analize Hrvatskog registra brodova, JADROLINIJA je bila obaviještena o činjenici kako je u svrhu usklađivanja stanja na brodu s navedenim EU normama za plovidbu u RH kao putničkom brodu „klase D“ (klasa broda koja udovoljava zahtjevima za linijsku plovidbu na relaciji Split-Supetar), potrebno izvršiti značajne modifikacije prije izdavanja bilo kakvih plovidbenih isprava.   Predmetni brod se još nalazi u remontnom brodogradilištu u svrhu dovršetka modifikacija pod nadzorom HRB-a, te mu do sada nikakve plovidbene isprave nisu izdavane. M/b OLIVER (ex HERMES) upisan je u Hrvatski upisnik brodova, NIB: 284578.   Evropska Direktiva 2009/45/EZ, kako je dopunjena, i pripadna Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/411, propisuju obvezujuća sigurnosna pravila i norme za putničke brodove u nacionalnoj plovidbi koji viju zastavu država članica EU.   M/b OLIVER postojeći je brod koji je u skladu s odredbama predmetne Direktive i Delegirane uredbe već bio sertifikovan od grčke pomorske uprave za plovidbu u nacionalnoj plovidbi Republike Grčke, a što je provjereno od strane Hrvatskog registra brodova (HRB) uvidom u brodske isprave izdate od pomorske uprave Grčke te kasnije potvrđeno upisom broda u Hrvatski upisnik brodova.   Za vrijeme plovidbe pod grčkom zastavom, brod je bio u posjedu svih potrebnih i valjanih brodskih isprava propisanih predmetnom Direktivom i Delegiranom uredbom.   Preupis broda iz Grčkog upisnika u Hrvatski upisnik brodova sproveden je u skladu s odredbama Pravilnika o vođenju upisnika brodova, najvišoj dopuštenoj starosti i tehničkim uslovima za upis u upisnik brodova (N.N. 131/2023) i Uredbi (EZ) br. 789/2004 Evropskog parlamenta i Vijeća od 21. aprila 2004. o prelasku teretnih i putničkih brodova između upisnika unutar Zajednice, koja je vrlo formalna i predviđa automatski preupis ovako sertifikovanih putničkih brodova između upisnika dvaju država članica na osnovu zatečenog stanja broda i već sprovedene sertifikacije od strane pomorske uprave iz čijeg upisnika se brod ispisuje.   HRB je u skladu sa svojim ovlašćenima propisanima odredbama Pomorskog zakonika, Pravila za statutarnu sertifikaciju pomorskih brodova, Opšti propisi (N.N. 15/2019) i Pravila za statutarnu sertifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi (N.N. 106/2021), obavio osnovni pregled broda u svrhu prvog izdavanja potvrda za plovidbu u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske. Osnovnim pregledom obavljenim od strane HRB-a dok je brod bio u Brodogradilištu Viktor Lenac, utvrđeni su određeni manji nedostaci i potrebe za popravcima/doradama. Nakon što su isti otklonjeni, HRB je brodu izdao plovidbene isprave.   Shodno navedenoj Uredbi, prilikom osnovnog pregleda broda HRB nije ovlašćen provjeravati je li grčka pomorska uprava ispravno sprovela inicijalnu sertifikaciju broda prema predmetnoj Direktivi i Delegiranoj uredbi.   Shodno Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (N.N. 19/2022), prije prvog ulaska u liniju svaki brod mora prethodno udovoljiti uslovima Pravilnika o tehničkim i sigurnosnim standardima u javnom linijskom i međunarodnom pomorskom saobraćaju (N.N. 47/2023).   Nakon izdavanja isprava od strane HRB-a, a temeljem odredbe čl. 12. stavka 1. Pravilnika o tehničkim i sigurnosnim standardima u javnom linijskom i međunarodnom pomorskom saobračaju (N.N. 47/2023), obavljen je obavezni detaljni inspekcijski pregled broda od strane inspektora sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Rijeka, tokom kojeg su utvrđeni dodatni nedostaci, a zbog čega je brodu zabranjena plovidba dok utvrđeni nedostaci ne budu otklonjeni.

Bojan Bajgorić Šantić, Forbes Hrvatska