Mijović: Ministar da upozna građane sa odlukama EZ o Termoelektrani Pljevlja

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović ima obavezu da obavijesti crnogorske građane o odlukama Ministarskog sastanka Energetske zajednice (EZ) u vezi sa stvarnim stanjem u Termoelektrani (TE) Pljevlja, kaza je ekonomski analitičar Dejan Mijović.

On je saopštio da nije problem u pokušaju da se TE Pljevlja privremeno održi u pogonu, već u ćutanju o razmjerama problema.

„Ministar ima obavezu da javnosti objasni stvarno stanje i da od nje traži podršku za teško, ali neizbježno rješenje“, naveo je Mijović u saopštenju.

TE Pljevlja posljednjih dana je u fokusu javnosti jer Pljevlja bilježe alarmantno visoke koncentracije sumpor-dioksida (SO₂) i štetnih čestih u vazduhu, višestruko iznad dozvoljenih granica, što je ponovo usmjerilo kritike na rad Termoelektrane kao glavnog izvora zagađenja, dok iz Elektroprivrede to demantuju.

Iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) su saopštili da TE nije uzrok zagađenja i najavili umanjenje tri računa za struju ovom gradu za 50 odsto. Povodom te odluke, ljekar Ilhan Tursumović je 17. decembra na protestnom skupu u Pljevljima rekao da je samo u tom gradu „ljudski život jeftiniji od kilovata električne energije“.

TE Pljevlja, se nakon nedavno završene višemjesečne ekološke rekonstrukcije vratila na mrežu početkom decembra, odnosno puštena je u probni rad, a iz opozicije tvrde da je uključena bez funkcionalnog sistema za odsumporavanje i bez potrebnih inspekcijskih saglasnosti.

Ministar energetike Admir Šahmanović u srijedu učestvovao na ministarskom savjetu Energetske zajednice u Beču, a jedna od taačaka dnevnog reda bilo je uvođenje Mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granicama (CBAM).

Iz Ministarstva energetike je saopšteno da je Šahmanović ocijenio da je na sastanku jasno prepoznat napredak koji je država ostvarila u prethodnom periodu i istaknuto očekivanje da će, uz uvažavanje postignutih rezultata Crne Gore, u narednom periodu uslijediti povoljnije odluke u vezi sa primjenom CBAM mehanizma.

„Svi navedeni rezultati, zajedno sa zakonodavnim napretkom i planiranim infrastrukturnim ulaganjima, doprinijeli su da Evropska komisija razmotri dodatne smjernice i mjere koje bi olakšale primjenu CBAM-a, potvrđujući strateški značaj Crne Gore u regionalnom i evropskom energetskom kontekstu. Istovremeno, Crna Gora ima ambiciozne planove ulaganja u nove obnovljive izvore energije, uključujući solarne i vjetroelektrane, sa ciljem daljeg jačanja energetske sigurnosti, diversifikacije energetskog miksa i doprinosa procesu dekarbonizacije“, kazali su iz Ministarstva.

Mijović je kazao da je javnost obaviještena o „uspješnim razgovorima“ predstavnika Vlade sa čelnicima EU i Energetske zajednice, ali da nije jasno šta je Crna Gora tim razgovorima konkretno postigla, ni da li je došlo do pomaka u rješavanju otvorenih i politički najtežih pitanja.

Podsjetio je da se najvažnije među tim pitanjima odnosi na dugogodišnje kršenje obaveza Crne Gore zbog nezakonitog rada TE Pljevlja.

„Energetska zajednica je utvrdila da je Crna Gora omogućila rad elektrane i nakon isteka privremenih rokova za usklađivanje sa evropskim standardima za postojeća postrojenja. Nakon isteka tih rokova, elektrana je mogla nastaviti rad samo ako ispuni znatno strože standarde koji važe za nove elektrane, što ne ispunjava“, rekao je Mijović.

On je dodao da je tu činjenicu indirektno priznala i Vlada u Energetskom i klimatskom planu, iz kojeg se vidi da će i nakon ekološke rekonstrukcije emisije azotnih oksida ostati znatno iznad dozvoljenih evropskih granica, zbog čega se ne može dobiti dozvola za redovan rad.

„Iako je taj predmet bio na dnevnom redu sjednice Ministarskog savjeta, odluka o njemu nije objavljena među zvaničnim ishodima sastanka. To otvara ozbiljna pitanja, posebno imajući u vidu da je predstavnik EU, koja u Energetskoj zajednici ima 50 odsto glasačke snage, imao jasan i obavezujući mandat Evropskog savjeta i Evropske komisije da glasa za odluku kojom se konstatuje da je Crna Gora kršila pravila“, naveo je Mijović.

On smatra da je razumno pretpostaviti da je crnogorska strana pokušala da odloži donošenje takve odluke, jer bi njene posljedice bile teške i značile bi zatvaranje TE ili njen strogo ograničen rad, uz ozbiljne posljedice po Elektroprivredu, budžet i građane.

„To bi neminovno otvorilo i pitanje odgovornosti onih koji su donosili ključne odluke o ekološkoj rekonstrukciji projekta koji nije doveo do usklađivanja sa evropskim pravilima“, rekao je Mijović.

On je podsjetio da kada se konsenzus ne postigne na samoj sjednici, postupak u Energetskoj zajednici se nastavlja putem odlučivanja korespondencijom.

Smatra da takvo odlaganje ne može trajati dugo – u pravilu svega nekoliko mjeseci.

„Na kraju tog procesa, predložena odluka postaje pravosnažna, dok bi njeno dugotrajno blokiranje značilo svjesno udaljavanje od EU. Produženo i namjerno kršenje međunarodnog ugovora ozbiljno bi narušilo kredibilitet Crne Gore, jer EU ne prima u članstvo države koje sistematski ignorišu preuzete obaveze“, upozorio je Mijović.

On smatra da su među odgovornima za neuspjeh projekta i izvjesno zatvaranje elektrane i uticajni funkcioneri partija na vlasti.

„Zatvaranje TE za njih nije samo energetski problem, već političke, a nekima i lične odgovornosti“, rekao je.

U tom kontekstu, kako je dodao, ćutanje ministra ne djeluje kao slučajnost, već kao svjesna politička odluka.

„Ako se takvo ćutanje nastavi, javnost će s razlogom zaključiti da cilj nije samo kratkoročno proceduralno odlaganje, već i zaštita pojedinaca od odgovornosti – po cijenu interesa cijelog društva i uz realan rizik da se cilj članstva u EU 2028. godine zamijeni mnogo daljim i neizvjesnijim datumom, u paketu sa ostalim državama regiona“, zaključio je Milović.