Lista najsrećnijih država svijeta: Finska na prvom, Crna Gora na 71. mjestu

Finska je, prema novom izvještaju, osmu godinu uzastopno najsrećnija zemlja svijeta, dok je Crna Gora 71. među 100 država na listi.

Svjetski izvještaj o sreći objavljuje Centar za istraživanje blagostanja na Univerzitetu Oksford, u saradnji s Gallupom, UN-ovom Mrežom za rješenja održivog razvoja i nezavisnim uredničkim odborom vodećih svjetskih stručnjaka za sreću, povodom obilježavanja Međunarodnog dana sreće Ujedinjenih nacija.

Izvještaj je sačinjen na osnovu ankete u kojoj ljudi ocjenjuju sopstveni živote na skali od 0-10, pri čemu je nula najgori mogući život, a 10 najbolji mogući život.

Finska zauzima prvo mjesto s prosječnom ocjenom 7,736 od 10, dok Crna Gora ima ocjenu 5,877. Crna Gora je najbolju poziciju imala 2022. godine (67), a najgoru 2015 (88).

Od bivših jugoslovenskih republika/pokrajina, najbolje je rangirana Slovenija, na 19 mjestu. Slijedi Kosovo na 29. mjestu, Srbija na 31, Bosna i Hercegovina na 54, Hrvatska je zauzela 72. poziciju, a Sjeverna Makedonija 86.

U prvih deset najsrećnijih zemalja su, pored Finske, Danska, Island, Švedska, Nizozemska, Kostarika, Norveška, Izrael, Luksemburg i Meksiko.

Kostarika (6. mjesto) i Meksiko (10. mjesto) prvi put ulaze u top 10, dok pozitivni trendovi u Litvaniji (16), Sloveniji (19) i Češkoj (20) ukazuju na to da se nivo sreće u Istočnoj i Centralnoj Evropi približava zapadnim standardima.

Nasuprot tome, Sjedinjene Američke Države pale su na 24. mjesto, što je njihov najniži rang u istoriji izvještaja. Ujedinjeno Kraljevstvo (23) takođe bilježi najniži nivo zadovoljstva od 2017. godine.

U anketi, ljude su pitali da li su u posljednjih mjesec dana dali novac u dobrotvorne svrhe, da li su volontirali i da li su pomogli nepoznatoj osobi. Takođe su ih 2019. godine pitali da li misle da bi im drugi ljudi vratili izgubljeni novčanik.

Ključni nalazi izvještaja:

• Ljudi su previše pesimistični u vezi sa dobrotom drugih. Na primjer, kada su istraživači „gubili“ novčanike na ulici, procenat vraćenih novčanika bio je mnogo veći nego što su ljudi očekivali. Ovo je veoma ohrabrujuće.
• Blagostanje zavisi od doživljaja dobrote drugih ljudi, kao i od njihove stvarne dobrote. Pošto potcjenjujemo koliko su drugi ljubazni, naše blagostanje se može poboljšati kada dobijemo informacije o njihovoj stvarnoj dobroti.
• Kada je društvo brižnije, najviše koriste imaće oni koji su najmanje srećni. Kao rezultat toga, sreća je ravnomjernije raspoređena u zemljama sa višim nivoom očekivane dobrote.
• Tokom pandemije COVID-19, dobročinstvo je poraslo u svim regionima svijeta. Ljudi su imali veću potrebu za pomoći, i drugi su odgovorili. Ovaj „skok dobrote“ zadržao se i nakon toga. Iako je došlo do blagog pada između 2023. i 2024. godine, broj dobrotvornih djela i dalje je oko 10% iznad nivoa prije pandemije.