Kvalitet proizvoda multinacionalnih kompanija u siromašnijim zemljama se pogoršava

Inicijativa za pristup prehrani (ATNI) objavila je izvještaju u kojem je, između ostalog, analizirala kvalitet hrane i pića najvećih svjetskih proizvođača, kao što su Nestle, Koka-Kola (Coca-Cola), Barilla, Danone, Ferrero Group i drugi. Prvi put u izvještaju upoređen je i kvalitet proizvoda u bogatijim i siromašnijim zemljama, te pronašla velika odstupanja, prenosi Jutarnji list.

Analizirano više od 52.000 proizvoda

ATNI je u analizu uključio više od 52.000 proizvoda 30 vodećih svjetskih proizvođača hrane i pića. Proizvodi su ocijenjeni od 0,5 zvjezdica (najmanje zdravi) do pet zvjezdica (najzdravije), a proizvodi s ocjenom 3,5 zvjezdice ili više već se smatraju zdravijima.

Samo 31 posto, ili 16.467 analiziranih proizvoda, doseglo je prag zdravijih. To znači da je samo 34 posto proizvoda koje su ove kompanije zajedno prodale u 2022. bilo višeg nutritivnog kvaliteta. Nešto više od polovine (51 posto) proizvoda dobilo je dvije zvjezdice ili manje, a oko četvrtine (24 posto) ocijenilo je najnižu stopu od 0,5 zvjezdica (najmanje zdravo).

ATNI je pozvao firme da do 2030. ostvare barem polovinu svoje prodaje od zdravijih proizvoda. Danas samo 30 posto firmi ispunjava taj cilj.

Prehrambeni proizvodi u siromašnijim zemljama ocijenjeni s 1,8 zvjezdica

Prvi put ove godine, organizacija je takođe sastavila zasebne indekse kvaliteta prehrambenih proizvoda za zemlje s visokim i niskim dohotkom.

Utvrđeno je da su prehrambeni proizvodi analiziranih multinacionalnih kompanija u zemljama s nižim dohotkom bili nižeg kvaliteta. U zemljama s niskim dohotkom postigli su prosječnu ocjenu od 1,8 zvjezdica, a u zemljama s višim dohotkom, gdje je testirano nekoliko njihovih proizvoda, prosječnu ocjenu od 2,3 zvjezdice.

“Slika je vrlo jasna i pokazuje da te firme ne prodaju zdrave proizvode u najsiromašnijim zemljama svijeta, gdje su inače sve aktivnije”, rekao je Mark Wijne, vođa istraživanja u ATNI-ju, u intervjuu za Reuters. “Ovo je poziv vladama ovih zemalja da budu oprezne”, dodao je.

Kako se upozorava u izvještaju, epidemija gojaznosti širi se globalno od 2021, posebno u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, a prerađena hrana igra sve veću ulogu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) primjećuje da se više od milijardu ljudi širom svijeta već bori s gojaznošću.