Kos pozvala države članice EU da pronađu model za prijem novih članica
Evropska unija mora da promijeni svoja pravila kako bi omogućila novi talas proširenja, rekla je danas komesarka za proširenje Marta Kos, pozivajući države članice da iznesu sopstvene predloge nakon što su odbacile planove Evropske komisije za pojednostavljenje tog procesa.
Kos je, govoreći na skupu Competitive Europe Summit u organizaciji Politika (Politico), rekla da je izvršno tijelo EU državama članicama već predstavilo tri opcije i da se „bez odluke država članica ne može ići dalje“.
Te tri opcije podrazumijevaju zadržavanje postojećeg stanja, izmjenu sadašnjeg sistema kako zemlje kandidati ne bi godinama ostajale zaglavljene u procesu, ili model takozvanog obrnutog proširenja koji su predložili predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) i njen tim, prema kojem bi kandidati pristupali Uniji prije završetka ključnih reformi.
Proces pristupanja dodatno komplikuje uporno odbijanje mađarskog premijera Viktora Orbana da obezbijedi jednoglasnu podršku potrebnu da Ukrajina napreduje u procesu. U Briselu je koncept obrnutog proširenja zamišljen kao način da Kijev i druge zemlje počnu da dobijaju pristup jedinstvenom tržištu i investicionim šemama prije punopravnog članstva, piše Politiko.
„Iz prve razmjene sa državama članicama jasno je da treća opcija nije prihvatljiva… to bi bila revolucija“, rekla je Kos u razgovoru na sceni, dodajući da „ni prva opcija, odnosno status quo, takođe nije opcija“.
Slovenačka komesarka je navela da je izvjesno da će sistem biti redizajniran, ali da se sada vodi rasprava „u kom pravcu“ treba ići. „Kako možemo ubrzati proces u smislu pojačane postepene integracije?“, upitala je.
Na večeri sa ambasadorima ranije ovog mjeseca, šef kabineta Ursule fon der Lajen, Bjorn Zajbert (Björn Seibert), upozoren je da države članice predlog obrnutog proširenja smatraju neizvodljivim. Diplomate ukazuju i na složene pravne procedure za prijem novih članica, ali i na bojazan da bi nove države mogle demokratski nazadovati i potom blokirati agendu EU, kao što to radi Mađarska.
„Mislimo da svega jedna ili dvije zemlje podržavaju predloge Komisije, tako da to i nije neki veliki uspjeh“, rekao je jedan diplomata, uz napomenu da države članice žele da proširenje ide putem koji je usklađen sa njihovim pravnim okvirima.
„Postoji velika podrška pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji“, rekao je drugi diplomata. „Ali je takođe tačno da gotovo nijedna država članica ne podržava pristupanje prije nego što pregovori budu završeni na regularan način.“
Drugačiji put
Četvoro diplomata rekla su za Politiko da države članice sada pripremaju sopstvene predloge koje će podijeliti sa Komisijom. Ti predlozi trebalo bi da ponude alternativne mehanizme, vjerovatno usmjerene na to kako da zemlje kandidati osjete koristi usklađivanja sa tržištem EU i dobiju pristup investicionim programima.
„Ako se državama članicama ne dopada ‘obrnuto proširenje’, u redu“, rekao je jedan zvaničnik EU, „ali onda i one mogu iznijeti svoje predloge.“
U rijetkom znaku jedinstva prošlog mjeseca, albanski premijer Edi Rama i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavili su autorski tekst u njemačkom Frankfurter algemajne cajtungu (Frankfurter Allgemeine Zeitung), u kojem su izrazili žaljenje zbog sporog tempa približavanja koristima koje donosi tješnje usklađivanje sa EU. Kako su naveli, to je posljedica „unutrašnjih reformi, geopolitičkih tenzija, institucionalnih ograničenja i legitimnih zabrinutosti unutar država članica“.
Umjesto toga, poručili su da njihove zemlje žele pristup jedinstvenom tržištu, kao i šengenskom prostoru bez unutrašnjih granica, ali bez političkih prava i prava veta koje imaju punopravne članice. Taj plan, koji bi praktično stvorio dvostepenu EU, sa onima koji donose pravila i onima koji ih prihvataju, podržale su neke manje zemlje kandidati, dok su Moldavija i Ukrajina prema njemu skeptične, jer žele prijem pod jednakim uslovima kao i ostale države.
Kos je, međutim, odbacila taj poziv, rekavši da nije sigurna da li lideri „znaju koliko toga moraju ispuniti ako žele da budu dio Šengena ili jedinstvenog tržišta“, te da je reformski proces zahtjevan i za ekonomsku integraciju i za punopravno članstvo u EU. Nijedna zemlja nije postala članica od ulaska Hrvatske 2013. godine.
Govoreći o ambiciji Ukrajine da uđe u EU do 1. januara 2027, Kos je ocijenila da bi to bilo „nemoguće“. S druge strane, Island bi mogao biti „poseban slučaj“ i mogao bi „zaista brzo“ napredovati ukoliko birači na referendumu, koji bi ovog ljeta trebalo da bude održan u atmosferi geopolitičke neizvjesnosti i tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama, odluče da ponovo otvore pregovore.
Predsjednik Donald Tramp je u januarskom govoru više puta pomiješao Island sa Grenlandom, insistirajući da bi SAD trebalo da preuzmu kontrolu nad arktičkim teritorijama.
„Island je već veoma integrisan kroz Evropski ekonomski prostor, tako da jedinstveno tržište već postoji. Šengen već postoji“, rekla je Kos. „Dakle, najteže teme, kada govorimo o neophodnim reformama ili integraciji u EU, kod njih su već riješene. Ako govorimo o razvoju demokratije, oni su na veoma visokom nivou. Evropske vrijednosti su takođe veoma visoko.“
