Kopman: Plan rasta će udvostručiti ekonomiju Crne Gore

Plan rasta za Zapadni Balkan može da podstakne rast u Crnoj Gori i da na bazi njega zemlja može da udvostruči svoju ekonomiju u narednoj deceniji, kazao je generalni direktor Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Hert Jan Kopman (Gert Jan Koopman), nakon sastanka sa delegacijom Vlade koju je predvodio premijer Milojko Spajić.

Kopman je u izjavi za medije naveo da je juče sa predstavnicima Vlade razgovarao o novom Planu rasta za Zapadni Balkan, a naročito o Reformskoj agendi Crne Gore koja predviđa veoma ambiciozan plan ekonomskih reformi za naredne godine, sve do kraja 2027.

„Smatramo da ovaj Plan rasta zaista može da podstakne rast u Crnoj Gori, smatramo da na bazi njega zemlja može da udvostruči svoju ekonomiju u narednoj deceniji, i da će to imati transformativnu ulogu. U stvari, dovešće Crnu Goru do pozicije današnjeg prosjeka u EU državama članicama. Čine ga veoma značajne reforme u oblasti poslovnog ambijenta, vladavine prava, snaženja investicija, a prati ga i veoma ambiciozna Investiciona strategija. Mi ćemo ga u značajnoj mjeri finansijski podržati“, rekao je Kopman.

Savjet EU je početkom maja dao konačno zeleno svjetlo za uspostavljanje Fonda za reformu i rast za Zapadni Balkan, novog instrumenta za podršku reformama u vezi sa EU i ekonomskom rastu u regionu. Države Zapadnog Balkana, da bi dobile novac, treba da podnesu reformske agende Evropskoj komisiji, a glavnu riječ u odobravanju finansijskih sredstava imaće države članice EU.

Isplate će se biti dva puta godišnje, pod uslovom da partneri ispune kvalitativne i kvantitativne korake navedene u njihovim Reformskim agendama.

Plan rasta za Zapadni Balkan pokrivaće period između 2024. i 2027. godine. Plan je da se za zemlje regiona obezbijedi šest milijardi eura – dvije milijarde eura u obliku grantova odnosno bespovratne pomoći, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova sa veoma povoljnim ratama.

Kako je kazao Kopman, nakon još svježeg uspjeha ostvarenja IBAR-a (Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24), Vlada i Komisija su usaglasile kako da strukturišu dalje aktivnosti.

„Smatram da smo došli do veoma operativnog plana za njihovu realizaciju u narednih nekoliko godina. Prošlo je 15 godina otkad je posljednja država članica pristupila i moram reći da je Crna Gora izvjesno predvodnica, te da na osnovu ambicije kojoj smo danas svjedočili, uvjereni smo da možemo ostvariti ogroman uspjeh u narednim mjesecima i godinama“, dodao je.

Kazao je da će to takođe voditi ka transformaciji.

„Juče smo govorili o Planu rasta, koji će za rezultat imati i Investicionu konferenciju naredne godine, na kojoj se nadamo da će važni sporazumi biti potpisani, jer će investitori biti zainteresovani da dođu u Crnu Goru ako se ove reforme zaista sprovedu. Dakle, Plan rasta, investicije na jednoj strani i proces pristupanja na drugoj strani, imaće transformativni značaj za državu i dozvolite da budem veoma jasan – biće od ogromne koristi za EU, kako zemlja bude napredovala na putu ka EU“, rekao je Kopman.

Ministarstvo pripremilo 59 priorittnih projekata

Evropska komisija je uplatu prve tranše novca iz Plana rasta najavila za septembar.

Ministarstvo evropskih poslova (MEP) je, paralelno sa aktivnostima na sačinjavanju Reformske agende, u saradnji sa resornim ministarstvima sprovelo proces mapiranja infrastrukturnih projekata u oblasti energetike, saobraćaja, razvoja ljudskog kapitala i digitalne infrasturkture, koja spadaju u prioritetne sektore za finansiranje.

„Nakon sprovedenih konsultacija sa Evropskom komisijom, ova lista sadrži 59 prioritetnih projekata, od čega je 9 iz oblasti energetike, 3 iz oblasti digitalne infrastrukture, 3 iz oblasti saobraćaja i 44 iz oblasti razvoja ljudskog kapitala, odnosno razvoja infrastrukture na svim nivoima obrazovanja“, rekli su iz Ministarstva za Forbes Crna Gora.

Kada je u pitanju oblast nauke, kako su kazali, kroz planirane reformske mjere predviđeno je jačanje kapaciteta i veće ulaganje u inovacionu djelatnost u javnom i privatnom sektoru, kroz okvir pametne specijalizacije.

.