Koliko će smrtonosne poplave koštati evropske ekonomije

Ekonomski gubici zbog poplava u srednjoj Evropi su značajni. Prve procjene pokazuju da bi troškovi trenutnih poplava mogli premašiti milijardu eura. Međutim, pravi troškovnik moći će se sastaviti tek kada olujne kiše ciklona Boris prestanu da bijesne regijom ostavljajući za sobom sve veći broj žrtava i pozamašnu štetu.

Prema prvim procjenama agencije za kreditni rejting Morningstar DBRS, finalni račun bi se mogao kretati od nekoliko stotina miliona eura do više od milijarde eura, prenosi Reuters.

Mario De Cicco, potpredsjednik globalnog osiguranja i penzionih ocjena u Morningstar DBRS, rekao je za Euronews Business da bi se “na osnovu najnovijih dostupnih informacija, najveći osigurani gubici mogli dogoditi u Češkoj, jednoj od zemalja koje su najviše pogođene nedavnim vremenskim nepogodama”. Pojasnio je da je broj osiguranika od elementarnih nepogoda tamo veći nego u ostalim zemljama pogođenim vremenskim neprilikama.

Negativan uticaj na budžete

Poplave su u Evropi najskuplja prirodna opasnost, komentarisali su iz britanske savjetničke kuće za životnu sredinu JBA Risk Management. Samo rječne poplave koštaju 7,8 milijardi eura svake godine i očekuje se da će se povećati kako ekonomije u područjima s visokim rizikom od poplava nastavljaju rasti, a klimatske promjene dovode do većih i intenzivnijih padavina.

Ovaj put poplave su zahvatile djelove Austrije, Češke, Poljske i Rumunije, a očekuje se da će pogoditi i Slovačku i Mađarsku.

Poljska, rumunija i austrijska vlada oslobodile su stotine miliona eura hitnih sredstava, a češka vlada razmatra izmjenu budžeta za 2024. zbog šteta povezanih s poplavama.

Sveukupna šteta na infrastrukturi, zgradama i imovini te povećanje izdataka za spašavanje i pomoć takođe mogu izazvati smanjenje proizvodnje i ekonomske aktivnosti, napominje Grzegorz Dróżdż, tržišni analitičar Conotoxia Investa.

“Ti činioci obično dovode do negativnog uticaja na budžete i trgovinu, što se ogleda kao povećanje deficita i pogoršanje trgovinskog bilansa, zbog smanjenja izvoza i rasta uvoza. Poplave s kojima se trenutačno suočavaju Poljska, Češka i Austrija sigurno će sada biti vrlo bolne i skupe za stanovništvo te će negativno uticati na već opterećene budžete”, rekao je.

Prekinut rad fabrika

Najveći poljski osiguravatelj PZU suočava se s padom dobiti od deset posto zbog šteta povezanih s vremenskim prilikama, izvještava Bloomberg pozivajući se na podatke brokerske kuće Ipopema.

Neke od fabrika i trgovina pogođenih poplavama zatvorile su proizvodne linije, među njima hemijska fabrika BorsodChem u Ostravi u Češkoj, češki proizvođač pića Kofola CeskoSlovensko i koksara OKK Koksovny – jedan od najvećih proizvođača livničkog koksa u Evropi – obustavljena proizvodnja hemikalija, izvijestio je Reuters.

Prekogranične željezničke usluge obustavljene su između Poljske i Češke, kao i Mađarske i Austrije.

Dugoročne posljedice za ekonomiju

Što se tiče ukupnog uticaja na ekonomiju, analitičari Erste Grupe očekuju ograničen uticaj i smatraju kako je još prerano govoriti o dugoročnim posljedicama.

“Na primjer, u Češkoj bi kombinovani ekonomski učinak povezan sa štetama na imovini i proizvodnji mogao iznositi između 0,2 i 0,5 posto BDP-a s velikim ukupnim uticajem na sporiji rast BDP-a, vjerovatno na donjoj granici ovog raspona”, komentarisla je Katarzyna Rzentarzewska, glavna makro analitičarka Erste Grupe za Srednju i Istočnu Evropu.

Ona očekuje da će u kratkom roku, do kraja godine, biti vidljiv negativan učinak na industrijski sektor u svim zemljama pogođenim poplavama, a one bi mogle ostaviti i snažniji trag na turističkim rezultatima. “Štete na usjevima mogle bi imati inflacione učinke”, dodala je Rzentarzewska.

Analitičari se takođe slažu da je dugoročno gledano slika prilično drugačija. Radovi na obnovi daće podsticaj građevinskom sektoru i u srednjoročnom periodu pozitivno djelovati na rast BDP-a.

“Takođe, moglo bi doći i do većih ulaganja u modernu tehnologiju, kao i otporniju i razvijeniju infrastrukturu”, dodao je Dróżdż.