Klaus Švab se povukao sa mjesta predsjednika Svjetskog ekonomskog foruma

AKTUELNO Forbes Crna Gora 22. apr 2025. 11:18
featured image

22. apr 2025. 11:18

Klaus Švab (Klaus Schwab), osnivač Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), čije je godišnje okupljanje poslovnih i političkih lidera u švajcarskom planinskom rizortu Davos postalo simbol globalizacije, podnio je ostavku na mjesto predsjednika Upravnog odbora te organizacije.

Forum sa sjedištem u Ženevi objavio je ovu vijest u ponedjeljak, nakon što je ranije ovog mjeseca otkrio da će se 87-godišnji Švab, koji je decenijama bio zaštitno lice okupljanja u Davosu, povući, bez preciziranja tačnog vremenskog okvira, piše Reuters.

„Nakon moje nedavne najave, i kako ulazim u svoju 88. godinu, odlučio sam da se odmah povučem sa funkcije predsjednika i kao član Upravnog odbora“, navodi se u izjavi koju je WEF objavio u ime Švaba.

Forum nije naveo razloge njegove ostavke.

Upravni odbor WEF-a saopštio je da je na vanrednom sastanku 20. aprila prihvatio Švabovu ostavku, te da će potpredsjednik Peter Brabek-Letmate (Peter Brabeck-Letmathe) privremeno obavljati funkciju predsjednika dok traje potraga za novim rukovodiocem.

Švab, rođen u Njemačkoj, osnovao je WEF 1971. godine sa ciljem da stvori platformu na kojoj bi donosioci politika i rukovodioci najvećih svjetskih kompanija zajednički rješavali ključna globalna pitanja.

Selo Davos postepeno je postalo nezaobilazna tačka na međunarodnom kalendaru svakog januara, kada se politički lideri, generalni direktori i poznate ličnosti okupljaju u diskretnoj, neutralnoj Švajcarskoj kako bi razgovarali o agendi za narednu godinu.

Foto: Reuters/Denis Balibouse

Kritike

Široko smatran zagovornikom globalizacije, WEF-ovo okupljanje u Davosu posljednjih godina izaziva kritike i s lijeva i s desna, koje ga vide kao elitistički forum odvojen od svakodnevnog života običnih ljudi, navodi Reuters.

Sjedište foruma se nalazi iznad Ženevskog jezera, na suprotnom kraju Švajcarske od Davosa, a organizacija se takođe suočila s negativnim izvještajima o svojoj unutrašnjoj kulturi.

Prošle godine, Vol strit džurbnal (Wall Street Journal) objavio je da Upravni odbor WEF-a sarađuje s jednom advokatskom firmom radi istrage o kulturi na radnom mjestu, nakon što je taj list iznio optužbe o uznemiravanju i diskriminaciji u okviru foruma. WEF je negirao te optužbe.

Pored toga što je bio uzdrman globalnom finansijskom krizom od 2007. do 2009. godine, WEF se našao i na udaru geopolitičkih tenzija nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kao i protekcionističke trgovinske politike Sjedinjenih Američkih Država. Neki analitičari smatraju da se radi o instituciji u padu.

Švab je još prije pojave Donalda Trampa (Donald Trump) na predsjedničkim izborima u SAD i odluke Velike Britanije da napusti Evropsku uniju 2016. godine, predvidio da će globalizacija biti meta kritika — događaji koje su analitičari tumačili kao izraz nezadovoljstva postojećim ekonomskim poretkom.

„Rastuća reakcija protiv (posljedica globalizacije), naročito u industrijskim demokratijama, prijeti veoma destabilizujućim uticajem na ekonomsku aktivnost i društvenu stabilnost u mnogim zemljama“, napisali su Švab i njegov saradnik Klod Smadža (Claude Smadja) u zajedničkom autorskom tekstu iz 1996. godine.

„Raspoloženje u tim demokratijama karakteriše osjećaj nemoći i tjeskobe, što pomaže da se objasni uspon nove vrste populističkih političara.“