Kako bi Tramp mogao omesti dogovor o očuvanju klime

Donald Tramp (Donald Trump) je u predizbornoj kampanji najavio da će opet povući SAD iz međunarodne saradnje za očuvanje klime i baciti se na maksimizovanje ionako rekordne proizvodnje fosilnih goriva. Postavlja se pitanje kakav će to imati efekt na druge zemlje. Izvještaj Ujedinjenih nacija (UN) govori da napore za smanjenje globalnog zagrijavanja treba povećati, dok iz Međunarodne energetske agencije poručuju da tempo investicija u čistu energiju raste i impresivan je, ali – nije dovoljan.

Američki izaslanik za klimu Džon Podesta (John Podesta) poručio je na svjetskoj klimatskoj konferenciji koja se upravo održava u Azerbajdžanu da zadrže vjeru u obećanje SAD-a da će se boriti protiv globalnog zagrijavanja, napominjući da Donald Tramp, kad se vrati u Bijelu kuću, može usporiti, ali ne i zaustaviti prelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore, prenosi Reuters.

Pitanje je da li je to tek nada.

Tramp je u predizbornoj kampanji najavio da će opet, kao što je učinio 2017. godine, povući SAD iz međunarodne saradnje za očuvanje klime i baciti se na maksimizovanje ionako rekordne proizvodnje fosilnih goriva. Za njega, nezavisno od naučnih dokaza, klimatske promjene su “velika prevara”.

Aktuelni američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) je 2021. godine vratio SAD u globalni sporazum o klimi te najavio da će prepoloviti emisije stakleničkih gasova SAD do 2030. godine u odnosu na nivo iz 2005. godine. Politico piše da ugljenično zagađenje u SAD-u pada, ali ne dovoljno da bi se ispunilo to što je Bajden obećao.   

Ulaganja u čistu energiju sada nadmašila ona u fosilna

Kad Tramp preuzme Bijelu kuću u januaru, on može od UN-a zatražiti povlačenje SAD-a iz globalnog sporazuma o klimi, a prema uslovima tog sporazuma, to bi stupilo na snagu za godinu. Za to vrijeme, piše Politico prenoseći analitičare, Trampova administracija može ignorisati obaveze koje je preuzeo Bajden i odbiti donijeti nove planove za smanjenje većeg nivoa ugljeničnog zagađenja.       

Kako bilo, Podesta ipak smatra da će važan zakon koji je Bajden donio (IRA – the Inflation Reduction Act) osiguravati milijarde dolara podrške za čistu energiju i nastaviti podsticati investicije u solarnu, energiju vjetra i druge čiste tehnologije. “Ne mislim da je to moguće preokrenuti. Može li biti usporeno? Možda. Ali smjer je jasan”, rekao je.    

Prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA), u SAD-u su investicije u čistu energiju povećane u ovoj godini na više od 300 milijardi dolara, što je daleko više od iznosa koji se investira u fosilna goriva. Evropska unija ulaže sada 370 milijardi dolara u čistu energiju, dok bi Kina trebalo na to da potroši gotovo 680 milijardi dolara u 2024. godini, „podržana svojim velikim domaćim tržištem i brzim rastom u takozvane ‘tri nove’ industrije: solarne ćelije, proizvodnja litijumskih baterija i proizvodnja električnih vozila“.

Najveći proizvođač nafte i gasa je – SAD Sjedinjene Države su najveći svjetski proizvođač nafte i gasa. Kako navodi IEA, tamo se nalazi i oko 40 posto talasa novih izvoznih kapaciteta LNG-a koji bi trebalo da izađe na tržište u drugoj polovini ove decenije.

Kako, dakle, stvari trenutno stoje na globalnoj sceni vezano za investicije u čistu energiju? Pozitivni efekti su vidljivi: ta ulaganja rastu od 2020. godine i sada su nadmašila ukupna ulaganja u naftu, plin i ugljenik. Prema podacima IEA-e, globalne investicije u energiju su ove godine premašile tri biliona dolara, a dva biliona dolara je u čistim tehnologijama i infrastrukturi. 

Ako se Amerikanci povuku, što će Kina, Indija, EU?

Ali, taj trend mora biti pojačan, ne usporen, što bi se moglo dogoditi ukoliko Tramp ostvari prijetnje iz kampanje, a time i potencijalno utiče na zelene planove drugih zemalja. Novi bi planovi trebalo da budu izrađeni do polovine februara naredne godine, podsjeća Politico, a ako najveća svjetska ekonomija neće učestvovati, „to može poslati signal oponentima strogih klimatskih akcija u Kini, Indiji i Evropi da poduzimaju manje“. 

UN-ov globalni izvještaj o emisijama za 2024. godinu navodi da su potrebne dramatično veće ambicije i akcije ili cilj od ograničavanja zagrijavanja planete za 1,5 stepen Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba neće biti izvodljiv, odnosno svijet će ići prema povećanju temeperature od 2,6-3,1 stepen Celzijusa do kraja ovog vijeka, što će imati težak uticaj na ljude, planetu i ekonomiju.  

„Sadašnji momentum oko obnovljive energije je impresivan, a ako se taj trend ulaganja nastavi, time bi se pokrilo otprilike dvije trećine ukupnih investicija koje su potrebne da se do 2030. godine utrostruče obnovljivi kapaciteti. Ali, godišnje je potrebno ulagati dodatnih 500 milijardi dolara kako bi se ispunio IEA scenario – nula emisija do 2050. godine i popunio se postojeći jaz“, piše IEA. 

Gordana Grgas, Forbes Hrvatska