Je li „pljačka decenije“ u Luvru mogla biti spriječena?

Pljačka Luvra, u kojoj su lopovi pobjegli s kraljevskim draguljima, pokrenula je neprijatna pitanja o tome koliko je dobro zaštićena neprocjenjiva kulturna baština Francuske.

Kako su pljačkaši uspjeli da provale i ukradu krune, ogrlice od safira i smaragda? I kako se može bolje zaštititi muzej koji se prostire na 73.000 kvadratnih metara i u kojem se nalazi oko 35.000 umjetničkih djela?

Ovo nije prvi sigurnosni propust u francuskim muzejima. Nakon što je slika francuskog majstora Kamija Koroa (Camille Corot) ukradena usred bijela dana 1998. godine, tadašnji direktor Luvra Pjer Rozenberg (Pierre Rosenberg) upozorio je da je bezbjednost muzeja ozbiljno ugrožena.

Kada je 2021. godine preuzela dužnost, sadašnja direktorka Lorans de Kar (Laurence des Cars) zatražila je od pariske policije da sprovede bezbjednosnu reviziju muzeja.

Nakon te revizije, bezbjednosne preporuke su date prije nekoliko mjeseci, izjavila je ministarka kulture Rašida Dati (Rachida Dati) u nedjelju, nakon pljačke muzeja.

Ministarstvo kulture saopštilo je da su se alarmi u Galeriji Apolon aktivirali kada su lopovi provalili, prenosi France 24. Navodi se da je pet muzejskih čuvara koji su bili prisutni u galeriji i okolnim prostorijama odmah reagovalo po sigurnosnom protokolu, što je natjeralo lopove na bijeg. Niko nije povrijeđen.

Smanjenje broja zaposlenih u obezbjeđenju

Sindikati su nedavno upozorili da je bezbjednost muzeja narušena zbog smanjenja broja zaposlenih posljednjih godina, iako je posjećenost muzeja značajno porasla.

Jedan sindikalni izvor, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da je u posljednjih 15 godina u muzeju ukinuto oko 200 stalnih radnih mjesta, od ukupno gotovo 2.000 zaposlenih.

„Ne možemo funkcionisati bez fizičkog nadzora“, rekao je izvor.

Sindikat SUD se u nedjeljnom saopštenju požalio na ukidanje radnih mjesta u sektoru obezbjeđenja Luvra.

Sredinom juna, osoblje muzeja organizovalo je kratki štrajk protestujući zbog nedostatka osoblja, za koje su naveli da ih sprečava da obavljaju svoje dužnosti.

„Ova pljačka dogodila se samo nekoliko mjeseci nakon što su zaposleni upozorili na sigurnosne propuste“, rekao je zamjenik gradonačelnika Pariza David Belijar (David Belliard) iz stranke Zelenih.

„Zašto su uprava muzeja i ministarstvo ignorisali ta upozorenja?“, dodao je on.

Stotine miliona za obnovu

Kao odgovor na upozorenja o bezbjednosti Luvra, francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) ove je godine najavio veliki projekat obnove, procijenjen na 930 miliona dolara.

Planirano je da se do 2031. godine izgradi novi ulaz kako bi se smanjile gužve kod staklene piramide muzeja, kao i u dvorani u kojoj je izložena Mona Liza.

Ministarstvo kulture saopštilo je u nedjelju da će se bezbjednosne mjere dodatno pojačati ugradnjom naprednijih kamera.

Višestruke krađe u muzejima

Luvr ima dugu istoriju krađa. Najpoznatija se dogodila 1911. godine, kada je Mona Lizu ukrao Vinčenco Peruđa (Vincenzo Peruggia), bivši radnik muzeja koji se sakrio unutar zgrade i izašao sa slikom ispod kaputa. Djelo je pronađeno dvije godine kasnije u Firenci.

Luvr nije jedina česta meta napada. Prošlog mjeseca lopovi su provalili u Prirodnjački muzej u Parizu i ukrali šest kilograma zlata.

„Muzeji su sve češće mete napada zbog dragocjenih djela koja posjeduju“, saopštila je ranije ovog mjeseca za AFP Centralna kancelarija za borbu protiv trgovine kulturnim dobrima (OCBC).

Prema podacima ove kancelarije, broj provala u muzeje dostigao je vrhunac 2015. godine, sa 31 slučajem, dok je zabilježeno devet u 2023. i 21 u 2024.

Identitet osumnjičenih još nije poznat. Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez (Laurent Nuñez) izjavio je na radiju da se sumnja da iza pljačke stoji iskusna kriminalna grupa, koja već ima dosije.

Luvr ostaje zatvoren i danas, dok oko 60 istražitelja radi na slučaju. Zvaničnici navode da je moguće da su lopovi strani državljani.