Irak preuzeo obavezu isplate radnika na Lukoilovom polju

Iračka vlada organizovala je isplatu zakašnjelih plata radnicima na naftnom polju Zapadna Qurna 2, kojim upravlja Lukoil, kako bi osigurala nastavak proizvodnje u uslovima američkih sankcija ruskoj kompaniji, rekli su tri iračka zvaničnika iz energetskog sektora.

Nafta iz Zapadne Qurne 2 čini 0,5 odsto svjetske proizvodnje i oko devet odsto iračke.

Irak zauzima drugo mjesto među vodećim proizvođačima u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), odmah iza Saudijske Arabije.

Američke sankcije otežale su Lukoilu transfer novca u Irak, pa je Bagdad bio primoran da interveniše i isplati plate, rekli su tri iračka zvaničnika pod uslovom anonimnosti, jer nijesu ovlašćeni da razgovaraju sa medijima, piše Rojters (Reuters).

Plate su radnicima isplaćene u četvrtak, nakon intervencije države, što je smirilo tenzije među zaposlenima, rekla su tri izvora iz vlade.

“Država je intervenisala kako bi obezbijedila nesmetanu proizvodnju, i nakon intervencije isplaćene su dvije zaostale mjesečne plate”, rekao je jedan od trojice zvaničnika.

Nenadoknadivi bareli

Bagdad će isplatiti i plate za decembar, u iračkim dinarima, kako bi se izbjegli dalji poremećaji, dodao je.

Dalja kašnjenja u isplati plata mogla su dovesti do obustave rada na naftnom polju, gdje irački zaposleni trenutno vode proizvodnju, napomenuli su izvori iz vlade.

Iz Lukoila nijesu odmah odgovorili na upit Rojtersa da komentarišu tvrdnje neimenovanih izvora.

Ruska kompanija je do sada isplaćivala plate iračkim zaposlenima u Zapadnoj Qurni 2 mjesečnim bankarskim transferima.

Proizvodnja na Zapadnoj Qurni 2 i dalje je stabilna i iznosi oko 460 do 480 hiljada barela nafte dnevno, istakli su zvaničnici.

Zapadna Qurna 2 ključna je za irački izvoz i druga iračka polja nikako ne mogu nadoknaditi njene barele, s obzirom na trenutna ograničenja kapaciteta, objašnjavaju izvori.

Prevelik zalogaj

Početkom prošle nedjelje neimenovani zvaničnici iz iračkog naftnog sektora rekli su za Rojters da Bagdad razmatra slanje zahtjeva američkom Ministarstvu finansija da se sankcije suspenduju na šest mjeseci, kako bi Lukoil dobio još vremena za prodaju 75-odstotnog udjela u Zapadnoj Qurni 2.

Iračko Ministarstvo nafte ne namjerava da kupi taj udio, jer je Zapadna Qurna 2 prevelik projekat kojim iračke državne kompanije ne bi mogle da upravljaju.

Bagdad tako razmatra tri potencijalna kupca koja su pokazala interesovanje za Lukoilov udio, jednu kinesku i dvije zapadne kompanije.

Interesovanje za kupovinu cjelokupne Lukoilove strane imovine “u paketu” potvrdio je prošlog petka konglomerat International Holding Company (IHC) iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

I američki investicioni fond Carlyle razmatra kupovinu kompletne Lukoilove strane imovine, naveli su neimenovani izvori prije dvije nedjelje.

Švajcarski Gunvor je, pak, odustao od ponude, budući da je Vašington signalizirao da mu neće izdati dozvolu.

Promjene na pomolu?

I ruski Rosnjeft je odnedavno pod američkim sankcijama pa je odlučio da smanji udio u cjevovodu koji dostavlja naftu sa polja u iračkom Kurdistanu do turske luke Džejhan ispod 50 odsto, kako bi izbjegao sankcije, potvrdio je za Rojters neimenovani zvaničnik Kurdistanske regionalne vlade (KRG).

Ruska kompanija je kupila 60-odstotni udio u Kurdistan Pipeline Company (KPC) 2017. godine.

Prošle nedjelje Rosnjeft je prodao 11-odstotni udio u KPC-u investicionoj kompaniji DEX Capital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, navela su za Rojters dva izvora upoznata sa detaljima transakcije.

“Rosnjeft je pod pritiskom novih američkih sankcija i, nakon konsultacija sa KRG-om, prodao dio udjela u projektu izvoznog cjevovoda,” citira Rojters riječi zvaničnika u kurdistanskom Ministarstvu za prirodne resurse.

Promjenom vlasništva mijenja se i ravnoteža uticaja nad glavnim naftovodom iz iračkog dijela Kurdistana, transportnim sistemom koji već dugo oblikuju komercijalni, politički i finansijski sporovi između iračke vlade, lokalnih kurdskih vlasti i međunarodnih operatera, napominje portal IraqiNews.com.

Ruske kompanije su više od deset godina značajan igrač u iračkom naftnom sektoru, a eventualna prodaja njihove imovine u budućnosti označila bi velike promjene u iračkom izvozu nafte, kao i u sektoru proizvodnje i istraživanja, dodaje portal.