Hrvatska se ozbiljno pribojava slučaja NIS, ne samo zbog američkih sankcija

Hrvatski Jadranski naftovod (Janaf) posluje s pet poslovnih subjekata koji su povezani sa subjektima iz Ruske Federacije. To su objavili u posljednjem finansijskom izvještaju kompanije u oktobru prošle godine. Tada, međutim, nisu očekivali da će zbog toga, odnosno dodatnih američkih sankcija, upasti u probleme. A srbijanski NIS im je pritom najveći poslovni partner.

Kad je Uprava Janafa u oktobru prošle godine objavila Finansijski izvještaj za period od 1. januara do 30. septembra, naveli su sljedeće: ukupni prihodi su 99,6 miliona eura i manji su 11,9 odsto od ostvarenja prethodne godine. A prihodi od transporta i skladištenja nafte i naftnih derivata manji su 15,2 odsto. Malo dalje, objavljena je još jedna zanimljiva informacija. Janaf posluje s pet poslovnih subjekata koji su povezani sa subjektima iz Ruske Federacije.

Iako ih nisu pobrojali, jedan od njih je naftna kompanija NIS. Oko koje se sada digla uzbuna jer je ta kompanija dio novog paketa američkih sankcija ruskom energetskom sektoru. U većinskom je vlasništvu ruskih kompanija. A Janaf je u velikoj mjeri zavisan od ugovora koji je sklopio s NIS-om početkom 2024. o transportu nafte.

Sada se u Janafu pitaju kako će se to za njih riješiti. A još prije tri mjeseca u poslovnom izvještaju nije bilo ni naznaka ikakvih upitnika.

Rekordni ugovor sa Srbijom iz januara 2024.

Vezano za vojna djelovanja Rusije na teritoriji Ukrajine i učinke sankcija za Rusiju te izloženosti prema Rusiji, kaže se u tom izvještaju da je Janaf “u mogućnosti da prilagodi poslovanje zahtjevima korisnika i alternativnim scenarijima poslovanja na tržištu transporta nafte te skladištenja nafte i naftnih derivata. Na osnovu trenutno dostupnih informacija ne očekuju se značajna negativna odstupanja u poslovanju Društva”.

Podsjetimo da je u januaru prošle godine Janaf s NIS-om sklopio ugovor o transportu 10 miliona tona nafte do decembra 2026. godine. Prema ugovorenom volumenu, kako je objavila Uprava, koju vode Stjepan Adanić i Vladislav Veselica, to je bio rekordni ugovor. “Zahvaljujući kojem još jednom potvrđujemo značaj Janafa kao ključnog učesnika energetskog sektora Republike Hrvatske, ali i cijelog regiona”. Taj ugovor, rečeno je takođe, jamči sigurnost i profitabilnost poslovanja u narednom razdoblju.

NIS je dugogodišnji klijent Janafa, ali količine transporta nafte su zaista esklirale. Primjera radi, u prethodnom ugovoru, sklopljenom u decembru 2022. godine (trebao je da bude na snazi do kraja 2024) radilo se o 6,2 miliona tona nafte. Za 2022. je postojao ugovor za 3,2 miliona tona, a za 2021. godinu 2,75 miliona tona. U najnovijem saopštenju su iz Janafa objavili da se od decembra 2022. putem njihovog sistema u Srbiju transportuje isključivo nafta neruskog porijekla.

Transport nafte je Janafu 65 odsto prihoda

Svakako, ne riješi li se Srbija u roku od 45 dana ruskih većinskih vlasnika NIS-a (Gaspromnjeft i Gasprom), Janafu se smiješe teški dani jer mu je NIS najveći poslovni partner. Tek oko 30 odsto poslovnih prihoda ostvaruje u Hrvatskoj. Gledano po strukturi prihoda, lani je do oktobra 60,3 miliona eura prihoda došlo od transporta nafte (64,9 odsto prihoda od osnovne djelatnosti), 21 milion eura od skladištenja nafte (22,7 odsto prihoda od osnovne djelatnosti) i 11,5 miliona eura prihoda od skladištenja derivata (12,4 odsto prihoda od osnovne djelatnosti).

Kad smo u nedavnom razgovoru s konsultantom Jasminkom Umićevićem postavili pitanje o Janafu, odgovorio je da je pad prometa i dobiti uglavnom posljedica smanjenja potražnje za transportom i skladištenjem nafte, fluktuacija u globalnim energetskim tržištima te povećanih operativnih troškova zbog značajnih ulaganja u modernizaciju i sigurnost. Ali, on je ocijenio da kompanija održava stabilan poslovni model. I uspješno ulaže u diverzifikaciju, posebno kroz projekte obnovljivih izvora energije.

To je bilo u novembru prošle godine. Nije se, očito, tada očekivalo širenje američkih sankcija. Pa je sad veliko pitanje kako će se razriješiti vlasnička struktura NIS-a gdje Gaspromnjeft i Gasprom zajedno drže 56,15 odsto.

Ima li to veze s Molom?

Spomenimo da Janaf ima problema i s mađarskim Molom koji ga je prošle godine prozvao za nepravednu cjenovnu politiku i previsoke transportne tarife. Te minimalno koristi Janafove usluge za svoje rafinerije.

Kako se čini, Janaf bi se i bez najnovijeg kruga američkih sankcija u dogledno vrijeme našao u značajnim problemima. Jer, postoje planovi izgradnje naftovoda između Mađarske i Srbije. On bi omogućio direktno povezivanje rafinerije u Pančevu s mađarskom infrastrukturom. To je za Forbes Hrvatska rekao Umićević, predstavljajući to kao ozbiljnu prijetnju Janafovom poslovanju.

“Ova infrastruktura, osmišljena kako bi zaobišla trasu Janafovog naftovoda između Omišlja i Pančeva, može imati negativne učinke, gubitak ključnih prihoda jer transport nafte prema Srbiji i skladištenje na terminalu Omišalj čine značajan dio Janafovih prihoda. Preusmjeravanje na novi naftovod drastično bi smanjilo promet i prihod od ključnog stranog klijenta, Naftne industrije Srbije (NIS). Takođe, taj će naftovod minimizirati Janafovu ulogu kao kritičnog snabdjevača naftom za Srbiju i Mađarsku. Time bi se smanjila njegova pozicija u regionalnom energetskom lancu i njegova strateška važnost”, ocijenio je.

Šta kažu Amerikanci, a šta u hrvatskoj Vladi

Inače, kako je u nedjelju prenijela Hina izjavu pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Džejmsa O‘Brajena (James O’Brien) za Radio-televiziju Srbije, jedini uslov za Vašington je da iz NIS-a “nema odliva novca u Rusiju”. Kako je rekao, ne žele da Rusija upravlja tom ključnom kompanijom u Srbiji. “Dakle, jedini način da rizik bude nula jeste da udio ruskog vlasništva bude – nula. To je pozicija s kojom ulazimo u ovaj razgovor”, rekao je O’Brajen.

Član Uprave Janafa Veselica je, u izjavi u petak za HRT, izjavio je da je Janaf napravio stres test i vjeruje da će se naći rješenje, odnosno model sprovođenja ugovora. A u kompanijskom saopštenju od petka se kaže da su predstavnici nadležnih hrvatskih institucija u proteklom razdoblju „kroz direktan kontakt s američkom administracijom, koja je svjesna geostrateške važnosti Janafa za energetsku sigurnost regiona, sarađivali na pronalaženju rješenja za ublažavanje negativnih posljedica na poslovanje Društva”. Dodajmo da je premijer Andrej Plenković poručio da će „osigurati da poslovanje Janafa ne bude nimalo ugroženo“ te izjavio da 95 odsto transporta nafte prema Srbiji ide kroz Janaf.

Manevar iz 2022. zbog evropskih sankcija

U maju 2023. je Gong, u saradnji s Nezavisnim društvom novinara Vojvodine, objavio analizu pod nazivom “Plin i nafta u Hrvatskoj i Srbiji u sjenci ruske agresije na Ukrajinu”, gdje se razrađuje i vlasnički manevar koji je Srbija napravila 2022. u NIS-u zbog EU sankcija za Gaspromnjeft i njegove podružnice koje nisu u EU. Ali su u njegovom vlasništvu većem od 50 odsto. Naime, do tada je Gaspromnjeft sam držao 56,15 odsto vlasništva, a onda je prodao 6,15 odsto Gaspromu koji nije pod sankcijama, pa su tako bili osigurani uslovi za nastavak poslovanja.

Gordana Grgas, Forbes Hrvatska