Gubici zbog poplava ogromni, profesor Šunje za Forbes BiH: Moglo se više uraditi na prevenciji
Prema do sada dostupnim podacima u poplavama i klizištima koje je sinoć prouzrokovalo snažno nevrijeme u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Fojnici i Kreševu, smrtno je stradalo najmanje 15 osoba, dok se još ne zna koliko je u vodenim bujicama i odronima nestalo osoba sa ovih područja.
Dramatični snimci sa terena, među kojima i potpuno poplavljeno selo Luke kod Fojnice, potpuno nestao magistralni put između Mostara i Jablanice na dionici kod Komadinovog vrela, svjedoče izuzetno teškom stanju na terenu. Razoreni domovi, uništena putna indrastruktura, prekinute telekomunikacije…, dio su apokaliptičnog prizora koji je jutros osvanuo u ovom dijelu BiH.
Darko Juka, portparol Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), danas je kazao da je u potpunom prekidu putna i željeznička komunikacija, a djelimično i telefonska komunikacija na području Jablanice i Konjica. Naglasio je da je došlo do ozbiljnih odrona, klizišta i izlivanja rijeka, i da su na rijeci Dreženki neki mostovi odneseni, a putevi od Jablanice prema sjeveru i gradu Prozor-Rama ozbiljno oštećeni.
Upozorenje Agencija za vodno područje Jadranskog mora
Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar još je 2. oktobra na svojoj službenoj stranici izdala upozorenje o tome da se obilnije padavine očekuju u periodu od 3 do 4. 10. 2024. godine, a s njima i porast vodostaja, posebno na dijelu poplavnog područja TMT ( (Tihaljina, Mlade, Trebižat), te srednje i donje Neretve sa pritocima. Naveli su da bi mogući bujični tokovi mogli obuhvatiti Konjic, Jablanicu, Mostar, Čapljinu, Grude, Ljubuški i Široki Brijeg.
“Savjetujemo nadležnim institucijama da prate situaciju i postupaju u skladu sa ovlašćenjima, pridržavajući se Federalnog operativnog plana odbrane od poplava, a službama koje sprovode mjere zaštite, spašavanja ljudi i materijalnih dobara preporučujemo dodatni oprez”, navela je Agencija.
Agencija je dodala da nadležne službe civilne zaštite treba da upozore stanovništvo na područjima uz rijeke, koje nemaju izgrađene zaštitne vodne objekte, na opasnost prilaska obalama usljed mogućih povećanja dubina i brzine vodotoka, te pravovremeno dati obavještenje sa uputstvima i smjernicama za ponašanje „kako bi stanovništvo bilo u mogućnosti sprovesti mjere u cilju smanjenja eventualnih šteta od štetnog djelovanja voda.”
Ljudske i materijalne štete zbog poplava tek će se zbrajati u narednim danima. BiH se još nije oporavila ni od katastrofalnih poplava iz 2014. godine koje su zajedno sa klizištima raselile oko 90.000 ljudi, srušile blizu 2.000 kuća, a oštetile više od 41.000 domova. Medijski izvještaji iz 2016. godine, dvije godine nakon nemilih događaja, pokazuju da se šteta procijenila na dvije milijarde eura, što je 15 posto BDP-a zemlje.
Ulazi se u zimu
Profesor Aziz Šunje s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu ističe da je u ovom trenutku teško precizno procijeniti razmjere štete uzrokovane poplavama, ali jasno je da su one ogromne. „Najveći gubitak su, naravno, ljudski životi, ali detaljna analiza će pokazati stvarni opseg štete”, kaže Šunje za Forbes BiH.
Prirodne nepogode su, napominje on, nerijetko nepredvidive, ali se može preventivno djelovati.
“Moj dojam je da se nije učinilo dovoljno u dijelu koji je do ljudskog faktora, od lokalne zajednice pa sve do državnih struktura koje su nadležne za ova pitanja. Agencija za vodno područje je upozoravala da se nešto ovako može desiti. Očigledno je da nije bilo dovoljno brige, niti smo naučili lekciju iz 2014. godine, kada su takođe zabilježene velike poplave. Nema fokusa, ne vodi se računa o dugoročnim strategijama poput zaštite od poplava i drugih prirodnim nepogoda”, naglašava Šunje.
Na pitanje o potencijalnoj visini šteta, profesor kaže da su posljedice ogromne.
„Djelovi gradova poput Kiseljaka, Fojnice i Jablanice su pod vodom, što će zahtijevati dugotrajnu sanaciju. Posebno zabrinjava oštećenje magistralnog puta Sarajevo-Mostar, koji neće biti u funkciji neko dogledno vrijeme i čija obnova će potrajati. Za to vrijeme kamioni robe, prevoza ljudi će se preusmjeravati, što će prouzrokovati dodatne gubitke“.
Dok se ulazi u zimu, Šunje upozorava da bi obnova kuća mogla biti kritična. Zaključuje da je moglo i moralo biti više urađeno na prevenciji.
„Pogledajte primjer Komadinovog vrela, vjerovatno kada se širilo, a znamo kako se širilo, da se vjerovatno taj put potkopao. Komadinovo vrelo je postalo metafora neodgovornog odnosa prema infrastrukturi, jer neko mu je dao koncesiju za te aktivnosti”, kaže Šunje.
Amela Keserović Polić, Forbes BiH