Grčka mora da vrati 400 miliona eura poljoprivredne podrške
Evropska komisija izrekla je Grčkoj kaznu od gotovo 400 miliona eura zbog lošeg upravljanja sredstvima EU namijenjenim poljoprivredi i nedovoljnih kontrola.
Brisel je naredio Atini da vrati 392,2 miliona eura iz fondova EU zbog sistemskih propusta u upravljanju subvencijama za poljoprivredu u periodu od 2016. do 2023. godine. Grčka agencija zadužena za nadzor isplata EU sredstava za poljoprivredu optužena je da je dodjeljivala subvencije bez odgovarajućih provjera i terenskih inspekcija, prenosi Politiko (Politico).
Istrage se nastavljaju
Ova kazna uslijedila je nakon velikog skandala sa prevarama u grčkom poljoprivrednom sektoru, koji istražuje Kancelarija evropskog javnog tužioca (EPPO).
EPPO vodi desetine postupaka protiv grčkih državljana koji su dobijali EU poljoprivredna sredstva za pašnjake koje nijesu ni posjedovali, ni uzimali pod zakup, kao i za poljoprivredne aktivnosti koje nikada nijesu obavljene, čime su pravi poljoprivrednici ostajali bez sredstava koja su im s pravom pripadala.
Prošlog mjeseca, grčka vlada je objavila da će zatvoriti OPEKEPE – državnu agenciju koja je predmet istrage. Glavna evropska tužiteljka Laura Koveši (Laura Kövesi) izjavila je da će istrage o prevarama biti nastavljene uprkos, kako je navela, „napadima“ i „zastrašivanjima“ usmjerenim prema njenim saradnicima.
Grčka je naredne godine trebalo da primi oko 1,9 milijardi eura direktnih plaćanja iz EU fondova, ali će sada otprilike četvrtina tog iznosa biti uskraćena zbog izrečene kazne.
U martu prošle godine, Opšti sud Evropske unije odbacio je grčku žalbu na slične sankcije, potvrdivši nalaze Evropske komisije i naloživši Grčkoj da plati sudske troškove.
Očekuju se dodatne kazne
Trenutna odluka nije direktno povezana sa istragama u vezi sa lažnim prijavama za pašnjake. Prema navodima grčkih poljoprivrednih zvaničnika, očekuju se dodatne novčane kazne.
„Ocrnjivanje naše zemlje se nastavlja, a njen kredibilitet u očima evropskih institucija sve više pada“, izjavio je Nikos Androulakis, lider glavne opozicione stranke u Grčkoj.
Prema odluci donijetoj 11. juna, Evropska komisija je uvela fiksnu korekciju od pet odsto na sve direktne subvencije koje je primala Grčka, zbog nedovoljne kontrole i nadzora.
Za pojedine kategorije, kao što su programi za mlade poljoprivrednike u periodu od 2018. do 2020. godine, ta korekcija iznosi čak 10 odsto. Dvije najveće godišnje kazne – 79 miliona i 76 miliona eura – odnose se na isplate po hektaru u 2021. i 2022. godini.
Ko prima subvencije u Hrvatskoj?
Kazne se odnose na različite vrste subvencija, uključujući direktna plaćanja, programe za male poljoprivrednike, eko-šeme i dobrovoljne povezane podrške. Sve su ocijenjene kao nedovoljno usklađene sa kriterijumima Evropske unije.
Da li se sličan „grčki scenario“ može dogoditi i u Hrvatskoj, teško je sa sigurnošću reći, ali stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju da je situacija sa poljoprivrednim subvencijama prilično problematična. Zvjezdana Blažić, konsultantkinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju, nedavno je za Forbes izjavila da se mora priznati da od 100.000 poljoprivrednih gazdinstava koja primaju podršku, samo njih 20.000 zaista proizvodi hranu za tržište – a možda i manje.
EPPO je u Hrvatskoj već podigao brojne pojedinačne tužbe zbog subvencijskih prevara u poljoprivredi, a hoće li jednog dana na red doći i sama država, kao ona koja te subvencije odobrava, pokazaće vrijeme.
Borivoje Dokler, Forbes Hrvatska