Građevinska inspekcija nije znala da se tri godine rekonstruiše stanica u Novom Sadu – niko joj nije javio

Ako se posmatra kako propise tumače predstavnici Republičke građevinske inspekcije, za njih se na željezničkoj stanici Novi Sad tri godine nisu izvodili bilo kakvi radovi.

Bez prijave radova odnosno nečije predstavke oni, formalno gledano, ne bi morali da vide skele i radnike sve i da su sjedjeli prekoputa zgrade i gledali u nju. To bi se moglo zaključiti iz svjedočenja građevinske inspektorke koja je izašla na teren po padu nadstrešnice, njene nadređene, kao i v.d. pomoćnika ministra u Ministarstvu građevinarstva zaduženog za inspekcije iz ovog resora, u koje je Forbes Srbija imao uvid.

Rješenje kojim se potvrđuje prijava početka radova na staničnoj zgradi i na osnovu kojeg bi inspekcija zvanično saznala da na stanici počinju radovi, izdato je 16. oktobra 2024. Međutim,u Republičku građevinsku inspekcije stiglo je tek 1. novembra u 15 časova odnosno poslije pada nadstrešnice.

Iako se postavlja pitanje kako je Infrastruktura željeznice Srbije prijavu početka radova podnijela tek po njihovom okončanju, ovaj podatak otvara još problematičnije pitanje u cijeloj situaciji. Kako je, iako se još od 2016. procedure vezane za izdavanje građevinskih dozvola obavljaju isključivo elektronskim putem, potvrda o prijavi radova „putovala“ iz Ministarstva preko centralnog sistema do inspekcije punih 15 dana.

Da je stigla ranije, odnosno bez odlaganja kako nalaže zakon, možda bi tragedija bila izbjegnuta. Inspekcija bi mogla izlaskom na teren da zaključi da se stanica koristi bez upotrebne dozvole. I morala bi da je zatvori. Međutim, odgovor na ovo pitanje, nemaju ni ljudi iz inspekcije. Ono što je s druge strane nejasno iz njihovih iskaza jeste da su pred tužiocem govorili isključivo o prijavi radova za stanicu u Novom Sadu koja je odobrena 16. oktobra.

Međutim, nijedno od njih se ne osvrće na prijavu radova odobrenu u martu 2022. Kako se navodi u tom dokumentu, tada su potvrđeni radovi na zemljištu na parcelama 10608 i 10609 na kojima leži stanična zgrada. Inspekcija bi trebalo da je dobila i to rješenje. I mogla je da primijeti da je na mjestu stanice ipak počelo izvođenje nekih radova.

Saslušanja

Drugog dana decembra, pred novosadskog višeg javnog tužioca izašli su v.d. pomoćnika ministra Ivan Divac, načelnica Republičke građevinske inspekcije Vesna Rumenić i inspektorka Jelena Milosavljević.

Ivan Divac rekao je da je njegov sektor imao ulogu da nakon prijave radova od strane investitora (IŽS), odnosno po prijavi radova za temelj izvrši kontrolu temelja, kao i po prijavi konstrukcije, da na licu mjesta izvrši kontrolu.

On je na ovom mjestu citirao član 175 Zakona o planiranju i izgradnji koji propisuje da je građevinski inspektor dužan da obavezno izvrši dva inspekcijska nadzora i to prilikom dobijanja obavještenja od nadležnog organa (Ministarstva) o prijavi temelja i po završetku objekta u konstruktivnom smislu.

Međutim, stanica u Novom Sadu nije građena iznova niti je za nju pravljen temelj (jedini temelji koji su rađeni su za lift i novu galeriju napravljenu u glavnom holu, ali je s druge strane adaptirana cijela zgrada pa i nadstrešnica).

Divac je potvrdio da mu je poznato da je prijava radova prihvaćena 16. oktobra i da je potvrda o prijavi radova stigla inspekciji tek nakon pada nadstrešnice.

I navodi da „nema saznanja kada su zaista počeli radovi na rekonstrukciji Željezničke stanice, zatim da ne zna da li je zgrada imala upotrebnu dozvolu 1. novembra, ali pretpostavlja da nije zato što je prijava radova bila tek 16. oktobra“.

Još jedna zanimljivost iz njegovog iskaza je da je rekao da korišćenje objekta bez upotrebne dozvole nije dozvoljeno, ali da „ne zna da li je kažnjivo“. Ipak, zna da bi građevinska inspekcija, ukoliko bi tako nešto utvrdila, zabranila korišćenje objekta do pribavljanja upotrebne dozvole.

Saznali iz medija

Načelnica Republičke građevinske inspekcije Vesna Rumenić u svom iskazu ponovila je odredbu zakona o obavezi inspektora da dva puta izađe u nadzor po izvršenoj prijavi završetka temelja i završetka konstrukcije. Ali, inspekcija u slučaju stanične zgrade „nije postupala“ jer nije dobila takve prijave.

„Inspekcijski organ je bio upoznat da je izdata građevinska dozvola, negdje po njenom saznanju tokom 2021. ili 2022“, navodi se u iskazu i dodaje da su do tog saznanja došli preko centralnog sistema za izdavanje dozvola. Ona je podsjetila da je do 1. novembra bilo „oko tridesetak prijava radova za cjelokupan projekat“, ali kada je reč o prijavi radova na staničnoj zgradi u Novom Sadu, ta prijava je prvi put podnijeta 16.10. (podnijeta je devet dana ranije, a potvrđena je 16.10 – prim. aut.)

„Prije prijave radova 16. oktobra, Republička građevinska inspekcija nije imala nikakve predstavke da su se radovi na staničnoj zgradi u Novom Sadu vršili prije prijave radova, te svjedok navodi da ni danas ne zna kada su počeli radovi na staničnoj zgradi u Novom Sadu“, navodi se u iskazu načelnice inspekcije.

I ona je ponovila da bi inspekcija, da su znali za izvođenje radova prije prijave, izašla na teren i obustavila ih. Takođe bi zabranili korišćenje stanice i naložili pribavljanje upotrebne dozvole da su imali saznanja da takve dozvole nema. „Ali, to saznanje Republička inspekcija nije imala u prethodnom periodu već je to saznala iz medija“, piše u iskazu.

Inspekcija nije imala informaciju o radovima na stanici

Inspektorka Jelena Milosavljević koja je izašla na teren po padu nadstrešnice i zatvorila stanicu jer je utvrdila da je i dalje riječ o gradilištu, ponovila je da je prijava radova izdata 16. oktobra, a da je inspekciji stigla 1. novembra.

„Ne zna zašto je bilo potrebno da prođe ovoliko vremena od kada je izdata prijava radova do momenta kada je dostavljena građevinskoj inspekciji. Ona je za prijavu saznala 2. novembra jer je 1. novembra bila na mjestu nesreće“, navodi se u iskazu.

Na licu mjesta je izdala usmeni nalog v.d. direktorki Infrastrukture željeznice Srbije Jeleni Tanasković da se gradilište zatvara. Sljedećeg dana je tražila od izvođača da joj se dostave građevinski dnevnici i „na osnovu njih je utvrdila da su radovi na željezničkoj stanici u Novom Sadu izvođeni od kraja 2021. do sredine 2024. a ovo saznanje nije imala ranije“.

I ona je ukazala da stanica nije mogla da ima upotrebnu dozvolu jer su radovi još bili u toku. A inspektor ima ovlašćenje da ukoliko utvrdi da se objekat koristi bez upotrebne dozvole, naloži pribavljanje dozvole u roku od 30-90 dana. Ukoliko se u tom roku ne izda dozvola, inspektor je ovlašćen da zabrani dalje korišćenje objekta.

„Dakle, građevinska inspekcija nije dobila nijednu informaciju da se radovi na Željezničkoj stanici u Novom Sadu izvode prije prijave radova, niti da se objekat koristi bez upotrebne dozvole“, piše u njenom iskazu.

Ko je Ivan Divac

Ivan Divac je v.d. pomoćnika ministra građevinarstva zadužen za inspekcijski nadzor od novembra 2022. Kako se može vidjeti iz njegove biografije riječ je o policajcu. Završio je srednju školu unutrašnjih poslova u Sremskoj Kamenici i Policijsku akademiju u Beogradu. Karijera mu, kako se može vidjeti u objavljenoj biografiji, počinje 2005. Tokom tri godine bio je pomoćnik komandira u policijskim upravama Užice i Prijepolje. Poslovni put ga potom vodi u Beograd gdje je tokom 10 godina radio u Policijskoj upravi Beograd. Osam godina je bio u Odjeljenju za javni red i mir, a dvije godine zamjenik komandira stanice Zvezdara. Tada dolazi do promjene jer 2018. postaje v.d. sekretara za poslove komunalne milicije u Gradskoj upravi Beograda. Praktično, prvi čovek „komunalaca“ u glavnom gradu. Tu ostaje do pred kraj 2022. odnosno u istom periodu kada je zamjenik gradonačelnika bio Goran Vesić. Dolaskom Aleksandra Šapića na mjesto gradonačelnika u junu 2022. po svemu sudeći za njega nije bilo mjesta u novoj gradskoj administraciji. Smijenjen je, a njegov sekretarijat je postao Sekretarijat za inspekciju, nadzor i komunikaciju. Šapić je tada izneo niz oštrih riječi na račun komunalne policije i to odjeljenje je nazvao „osinjakom“. Kako prenose mediji iz tog perioda, Šapić je rekao da je komunalna policija postala sve ono što ne treba da bude i pominjao je čak i „reketiranje“ restorana kako bi se izbjeglo pisanje kazni za buku. Divcu su se tako putevi ponovo ukrstili s Vesićem u Ministarstvu građevinarstva.

Šta kaže zakon

Ukoliko postoji dilema kako je prijava radova „putovala“ do inspekcije 15 dana, Zakon o planiranju i izgradnji ukazuje da je po svemu sudeći procedura prekršena. Član 8d kaže da nadležni organ (u ovom slučaju ministarstvo) rješenje o prijavi radova dostavlja građevinskoj inspekciji bez odlaganja.

U članu 175 propisano je da građevinski inspektor ima pravo i dužnost da, između ostalog, provjerava da li je za objekat koji se gradi potvrđena prijava o početku građenja. Takođe, da li na objektu koji se gradi ili je izgrađen postoje nedostaci koji ugrožavaju bezbjednost njegovog korišćenja ili okoline. Tu je i pravo i dužnost da inspektor provjeri da li je izvršen tehnički pregled objekta i da li je za objekat koji se koristi izdata upotrebna dozvola.

Ovlašćen je da vrši nadzor nad korišćenjem objekata i da preduzima mjere ako utvrdi da se korišćenjem objekta dovode u opasnost život i zdravlje ljudi.

Po Zakonu o inspekcijskom nadzoru, nalog za sprovođenje kontrole izdaje rukovodilac inspekcije ili onaj koga on ovlasti. Nalog se izdaje i za redovni i za vanredni nadzor s tim što za vanredni nije potreban ako se radi o sprečavanju ili otklanjanju neposredne opasnosti po život ili zdravlje ljudi.

Postupak inspekcijskog nadzora može da se pokrene i vodi po službenoj dužnosti i tada se u obzir uzimaju predstavke, kao i upozorenja nadležnog organa. Ako procijeni da je rizik neznatan, inspektor ne mora da pokrene nadzor po službenoj dužnosti.

Nisu imali obavezu da izađu na teren?

Advokat s kojim je Forbes Srbija razgovarao, a koji dobro poznaje Zakon o planiranju i izgradnji, objasnio nam je da građevinska inspekcija nije u ovim okolnostima imala obavezu da izađe na gradilište prije pada nadstrešnice. Prijava radova samo ih informiše da na nekom mjestu počinje da se gradi.

Mogu sami da izađu na gradilište, odnosno po službenoj dužnosti, ako bi sami procijenili na osnovu prikupljenih podataka, da postoji određeni razlog da izađu odnosno ako postoji neki rizik. S druge strane, mogli su da izađu ako bi im neko prijavio neki problem. Međutim, kako to, prema njihovim tvrdnjama, niko nije uradio, nisu imali razlog da budu na terenu. Jedini razlog koji se pojavio je – pad nadstrešnice. Ali, kako dodaje, to ne znači da procedure ne treba mijenjati.

---

Napomena: Optužnica u koju je Forbes imao uvid je preliminarnog karaktera, budući da se nalazi u fazi preispitivanja od strane nadležnog suda. Okrivljeni u postupku imaju pravo da podnesu odgovor na optužnicu, nakon čega je Sud, između ostalog, ovlašćen da potvrdi ili odbije optužnicu u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku.

Ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost ovdje okrivljenima, odnosno ne označava okrivljene učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.

Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti tužioca u postupku povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 16-oro ljudi, a koje su opisane u optužnici, što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna.