Gdje se u Evropi najviše koristi gotovina?

Kako se sve veći broj ljudi u Evropi okreće digitalnim plaćanjima, učešće gotovinskih transakcija opada, iako novčanice i dalje imaju značajnu ekonomsku ulogu.

U eurozoni je nešto više od polovine svih transakcija (52%) plaćeno gotovinom u 2024. godini, prema istraživanju Evropske centralne banke (ECB) sprovedenom na 40.000 učesnika. Uprkos tome, taj je udio znatno niži kada se gleda vrijednost – iznosi 39% transakcija.

U 14 od 20 zemalja eurozone gotovina je najčešće korišćena metoda plaćanja, a u otprilike polovini zemalja čini između 45% i 55% transakcija. Upoređujući zemlje eurozone, korišćenje gotovine kreće se od 22% u Nizozemskoj do 67% na Malti.

Južna i istočna Evropa i dalje prednjače u upotrebi gotovine, s Italijom na ukupno 61%, Španijom na 57% i Slovenijom na 64%.

Sjeverna i zapadna Evropa, uključujući Nizozemsku (22%), Finsku (27%), Luksemburg (37%), Belgiju (39%) i Francusku (43%), više su digitalizovane, pa se upotreba gotovine smanjuje.

Među četiri najveće ekonomije EU, Francuska je jedina ispod prosjeka eurozone od 52%, dok je Njemačka nešto iznad toga, s 53%. Hrvatska je iznad prosjeka eurozone s 55%.

„U Nizozemskoj postoje vrlo visoke stope usvajanja digitalnih metoda plaćanja poput beskontaktnog plaćanja debitnom karticom ili pametnim telefonom. Nizozemski potrošači beskontaktna plaćanja doživljavaju kao brža i praktičnija od, na primjer, gotovine ili tradicionalnih plaćanja debitnim karticama“, rekao je portparol nizozemske centralne banke za Juronjuz biznis (Euronews Business).

Portparol je takođe napomenuo da trgovci široko prihvataju i gotovinu i debitne kartice, što je dijelom posljedica relativno niskih naknada za trgovce i bankarskih kampanja za podsticanje digitalnih plaćanja za male iznose.

Čini se da se ovi pokretači uglavnom odnose i na druge zemlje s nižom upotrebom gotovine.

Što se tiče vrijednosti, gotovina je imala udio od 39% u eurozoni, a varirala je od 17% u Nizozemskoj do 59% u Litvaniji.

Visoka zavisnost od gotovine, s više od 50% ukupne potrošnje u gotovini, vidljiva je ne samo u Litvaniji, već i u Slovačkoj (56%), Sloveniji (56%), Austriji (56%), Malti (54%) i Hrvatskoj (51%).

Italija (49%), Portugal (47%), Španija (45%), Irska (44%), Kipar (43%) i Grčka (42%) spadaju u srednji raspon prema vrijednosti.

U šest zemalja udio gotovine je 35% ili manje: Nizozemska (17%), Finska (28%), Luksemburg (29%), Njemačka (30%), Francuska (34%) i Belgija (35%).

Dok je Litvanija najviše rangirana, Letonija bilježi 36%, što pokazuje velike razlike čak i između susjednih zemalja.

Kartice dominiraju u plaćanjima iznad 50 eura

Njemačka se takođe značajno razlikuje od Austrije po korišćenju gotovine, uprkos kulturnim sličnostima. Novčanice su i dalje popularne u Austriji, dok Njemačka sve više prihvata digitalna plaćanja.

Ovi rezultati pokazuju da je, s obzirom na monetarnu vrijednost, gotovina i dalje važna u srednjoj, istočnoj i južnoj Evropi, dok se sjeverna i zapadna Evropa mnogo više oslanjaju na digitalna plaćanja.

ECB je takođe utvrdio da je gotovina najčešće korišćena metoda plaćanja za kupovine male vrijednosti, iako se kartice najčešće koriste za plaćanja iznad 50 eura.

Zašto ljudi koriste gotovinu?

Na pitanje o prednostima gotovine u odnosu na plaćanje karticama, ispitanici su naveli nekoliko razloga, poput „štiti privatnost“ (41%), „gotovina čini ljude svjesnijim svojih troškova“ (35%) i „gotovinske transakcije se odmah poravnavaju“ (30%).

Dodatnih 28% ispitanika reklo je da koriste gotovinu jer se prihvata u više situacija, dok je otprilike svaki peti naveo da je gotovina lakša ili brža. Samo 18% navelo je gotovinu kao sigurniju.

Kada je riječ o starosnim grupama, mlađi kupci se uopšte osjećaju ugodnije s digitalnim metodama plaćanja. Podaci pokazuju da su potrošači mlađi od 40 godina koristili gotovinu za manje od 50% svojih transakcija, dok su osobe od 65 i više godina obavile 57% svojih plaćanja gotovinom.