Freedom House: Crna Gora umjereno slobodna, problem korupcija u politici i pravosuđu

Crna Gora je u novom izvještaju međunarodne organizacije Freedom House, kao i prošle godine, svrstana među djelimično slobodne države sa ukupnom ocjenom 69.

Izvještaj „Slobode u svijetu“ je godišnji globalni izvještaj o političkim pravima i građanskim slobodama, sastavljen od ocjena i opisnih tekstova za svaku zemlju i odabranu grupu teritorija. Izdanje za 2025. pokriva dešavanja u 195 zemalja i 13 teritorija u 2024. godini.

U odnosu na stanje političkih prava i građanskih sloboda, države su podijeljene u tri grupe – slobodne, djelimično slobodne i „zarobljene“ (not free).

Politička prava u Crnoj Gori ocijenjena su sa 27 bodova (od maksimalnih 40), a građanske slobode sa 42 poena (od maksimalnih 60).

„Nova parlamentarna većina i Vlada uspostavljeni su nakon kompetitivnih izbora 2023, čime je otvoren put ka rješavanju nedavne političke nestabilnosti. Korupcija u politici i pravosuđu ostaje problem“, piše u dijelu izvještaaja koji se odnosi na Crnu Goru.

Crna Gora je, kako se dodaje, dom dinamičnih medija i sektora civilnog društva, a građanske i političke slobode se generalno poštuju.

Freedom House je najavio da će uskoro objaviti opširniji izvještaj za Crnu Goru.

Crna Gora je najbolje rangirana od država Zapadnog Balkana, koje su sve djelimično slobodne.

Albanija je u novom izvještaju dobila ocjenu 68, Sjeverna Makedonija 67, Srbija 66, Kosovo 60 i Bosna i Hercegovina 52.

Od bivših jugoslovenskih republika, Slovenija je najbolje rangirana sa ocjenom 96 i Hrvatska sa 82. One su u kategoriji slobodnih država.

“Najslobodnija“ država svijeta je Finska sa maksimalnih 100 poena. Slijede Novi Zeland, Norveška i Švedska sa ocjenom 99, zatim Kanada, Danska, Irska, Luksemburg, Nizozemska i San Marino sa 97. Sjedinjene Američke Države imaju ocjenu 84, a Francuska i Italija 89…

Freedom House navodi da su globalne slobode pale 19. godinu zaredom u 2024. godini i da je u 60 zemalja zabilježeno pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda, dok je samo 34 ostvarilo poboljšanja. El Salvador, Haiti, Kuvajt i Tunis bile su zemlje s najvećim padom ocjena tokom godine, dok su Bangladeš, Butan, Šri Lanka i Sirija zabeležili najveći rast.

Ocjenjuje se da su tokom godine bez presedana po broju izbora, mnoge izborne trke bile obilježene nasiljem i autoritarnim pokušajima da se ograniči izbor birača.

„U više od 40 procenata zemalja i teritorija koje su održale nacionalne izbore 2024. godine, kandidati su bili meta pokušaja atentata ili napada, biračka mjesta su napadnuta, a postizborne demonstracije su ugušene nesrazmjernom silom. Izbori u autoritarnim zemljama bili su manipulisani kako bi se spriječilo učešće istinskih opozicionih kandidata. Sukobi su širili nestabilnost i ometali demokratski napredak širom svijeta“, piše u izvještaju.

Tekući građanski ratovi i međudržavni sukobi, kao i nasilje koje su sprovodile naoružane milicije, plaćenici i kriminalne organizacije, „potkopali su sigurnost i onemogućili ostvarivanje osnovnih prava, čineći svijet ne samo manje bezbjednim, već i manje slobodnim u 2024“.

„Pozitivni razvoj događaja pokazao je potencijal za demokratske prekretnice. Uprkos ukupnom globalnom padu slobode, širom svijeta su se pojavili svijetli primjeri zahvaljujući konkurentnim izborima ili nakon pada dugogodišnjih autoritarnih režima. Novi lideri sada će se suočiti s teškim zadatkom izgradnje i jačanja demokratskih institucija, uz istovremenu zaštitu individualnih prava“, ocjenjuje Freedom House.

Ta organizacija poručuje da će demokratska solidarnost biti ključna u ovoj godini.

„Globalna sloboda suočava se sa ozbiljnim izazovima u 2025, uključujući prijetnje bezbjednosti zbog brojnih oružanih sukoba, produbljivanje represije u već uspostavljenim i novim autokratijama, kao i demokratski izabrane lidere koji pokušavaju da ostvare svoje ciljeve zaobilazeći institucionalne kontrole svoje moći“, navode.

Poručuju da je vitalnom interesu svih koji vjeruju u demokratiju da ulažu u demokratske institucije kod kuće, ukazuju na napade na prava u inostranstvu, rade zajedno na promovisanju trajnog mira i podržavaju zaštitinike ljudskih prava gdje god da deluju.

„Samo uporna i koordinisana akcija može preokrenuti gotovo dvije decenije pada globalne slobode i osigurati da više zemalja uživa sigurnost, prosperitet i sve druge koristi demokratske vladavine“, piše u izvještaju.